Opatija osvojila nagradu u poslovnom turizmu kao „Kongresna destinacija s tradicijom“
Goran Pavlović, menadžer za kongresni i ostale oblike turizma u Turističkoj zajednici grada Opatije, član je i Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) i član Izvršnog odbora Međunarodnog udruženja turističkih gradova (European Cities Marketing). Na nedavno održanim Danima Hrvatskog turizma dodijeljena mu je nagrada za djelatnika godine u sustavu turističkih zajednica. To je bio povod za razgovor o njegovoj karijeri, radu u sklopu Kongresnog ureda grada Opatije, projektima te općenito o kongresnoj ponudi i novostima koje možemo očekivati u Opatiji sljedeće godine.
Na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma dodijeljena Vam je nagrada „Čovjek ključ uspjeha u turizmu - djelatnik godine“ kao djelatniku u sastavu turističkih zajednica. Jeste li iznenađeni nagradom i koliko Vam znači takvo priznanje?
Nagrada me ugodno iznenadila, jer kada sam dobio informaciju da sam izabran na razini županije, nisam očekivao da bih mogao proći i na nacionalnoj razini. U svakom slučaju priznanje mi je potvrda da se trud i marljiv rad isplati, te mi znači jako puno. Za mene osobno je to veliko priznanje tim više što nagradu dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma RH, što znači da je moj rad prepoznat od strane vodećih ljudi u struci.
Koliko dugo radite u TZ Opatija i što sve Vaše radno mjesto menadžera za kongresni i ostale oblike turizma obuhvaća?
U Turističkoj zajednici grada Opatije radim već više od 7 godina, te sam tada zaposlen na mjesto voditelja kongresnog ureda. Kasnije je promjenom organizacijske strukture, to radno mjesto zamijenjeno mjestom menadžera za kongresni i ostale oblike turizma iz potrebe da se stručno pokriju i drugi oblici turizma, a koji su u Opatiji jednako bitni. U mom svakodnevnom radu moja prvenstvena orijentacija su poslovni skupovi, odnosno poslovi vezani za podršku organizaciji i dovođenju kongresa i drugih događanja u Opatiju, promocija Opatije na međunarodnom tržištu i suradnja, kako s organizatorima, tako i sa dionicima kongresne ponude u gradu. Isto tako sudjelujem u provođenju i ostalih aktivnosti sukladno planu rada, poput pripreme i održavanja prezentacija, provedbe događanja koja organiziramo, sudjelovanje na sajmovima, prijem studijskih grupa i sl.
Uz svakodnevne zadaće koje obavljam u uredu, aktivni sam član i Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), gdje sam član Etičkog odbora i član radne grupe za provedbu edukacije i certificiranje kolega iz struke. Kako je Opatija član Međunarodnog udruženja turističkih gradova (European Cities Marketing), aktivno sam uključen i u rad udruženja kao član Izvršnog odbora.
Opatija pobijedila Beč u kandidaturi za međunarodni kongres WFFN
Koje biste projekte na kojima ste radili posebno izdvojili?
Od projekata koji su direktno vezani za moje radno mjesto izdvojio bih projekt kandidature Opatije za kongres Svjetske federacije medicinskih sestara u neuroznanosti (WFFN), koji će se 2017. godine održati u Opatiji, a osvojili smo ga u direktnoj konkurenciji sa Bečom. Zajedno sa Udrugom medicinskih sestara i tehničara Hrvatske u neurologiji (UMSTHN) počeli smo pripremati kandidaturu još 2010. godine. Dvaput su predstavnici WFFN-a boravili u Opatiji, za čije vrijeme sam se i osobno brinuo da ih upoznam sa ponudom i zanimljivostima. Nakon toga je 2013. uslijedila priprema bida, koji je složen sukladno dostavljenom pozivu za kandidaturu. Konkurencija nije bila nimalo laka, ni manje ni više nego Beč. Na kongresu 2013. godine u Japanu, Opatija je predstavila svoju kandidaturu te su izravnim glasanjem članovi izvršnog odbora WFFN-a odabrali Opatiju za domaćina.
Također bih izdvojio i svoje sudjelovanje u projektu certificiranja profesionalaca kongresnog turizma Hrvatske, gdje sam kao član radne grupe sudjelovao u kreiranju programa za edukaciju i certificiranje profesionalaca na području organizacije poslovnih skupova. Prva generacija kreće sa programom edukacije u prosincu ove godine, a prve certificirane stručnjake ćemo dobiti u veljači nakon polaganja ispita.
Udaljenost od zračne luke i infrastruktura - najveći izazovi kongresne ponude
U sklopu Turističke zajednice grada Opatije djeluje i Kongresni i insentiv ured. Koje usluge pruža taj ured?
Kongresni i insentiv ured Opatija daje neutralne i besplatne informacije organizatorima kongresnih i insentiv događanja u Opatiji. Osnovne usluge uključuju: prijedlog i pronalaženje mjesta događanja, ugošćavanje studijskih grupa i inspekcijskih posjeta, prijedlozi za društvene programe, te izlete prije i poslije događanja, opskrbljivanje promotivnim materijalom, pomoć kod izbora profesionalnih kongresnih organizatora, te pomoć kod izrade ponuda (kandidatura) i predstavljanje istih.
Opatija je jedna od vodećih hrvatskih kongresnih destinacija, no broj međunarodnih skupova koje prati ICCA zadnjih godina se smanjivao. Što je tome razlog i koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u radu kongresnog ureda?
Broj međunarodnih skupova prema ICCA-i je nešto što je opipljivo i jako puno destinacija koristi taj podatak u marketinške svrhe. U ovom trenutku ne mogu ni reći koliko je takvih skupova bilo prošle godine u Opatiji, jer ih je manje od pet. Kako nismo član ICCA-e ne mogu provjeriti koliko ih je, a to je i djelomično razlog zašto ih nema više jer gradovi sami mogu prijaviti nove skupove, koji nisu u bazi. Vjerujem da ćemo uskoro ponovno biti dio ICCA obitelji, a i najave za sljedeću godinu su jako pozitivne, pa ćemo svakako imati poboljšanje što se tiče ICCA statistike.
Najveći izazov koji ima Opatija je prvenstveno udaljenost od zračne luke, jer je za međunarodne skupove blizina zračne luke ključna. U tom pogledu stvari idu na bolje, jer Zračna luka Rijeka svake godine ima sve više linija, a ove godine je Croatia Airlines uvela liniju München – Rijeka – München, što je prvi korak prema boljoj dostupnosti. Uz riječki aerodrom, naravno glavni aerodrom nam je Zračna luka Zagreb, uz koju možemo koristiti i Ljubljanu i Trst, pa tako nudimo klijentima više opcija sa nešto dužim transferom do Opatije.
Drugi izazov je infrastruktura u gradu. Naime, iako Opatija raspolaže sa brojnim dvoranama u hotelima, ponekad je nemoguće ugostiti skupove koji imaju potrebu za velikim brojem manjih dvorana. Isto tako imamo relativno male izložbene prostore, koji su u pravilu u Opatiji predprostori kongresnih dvorana, pa se često hodnici i break-out dvorane koriste za te potrebe.
Jedan od izazova su naravno i financije, jer smo mala turistička zajednica, a imamo jako puno aktivnosti. Zbog toga je nemoguće izdvojiti značajnija financijska sredstva za jaču prisutnost na međunarodnom tržištu, pripreme kandidatura, organizaciju studijskih putovanja kongresnih kupaca i sl. Ipak smatram da sredstva koja imamo iskorištavamo na najbolji mogući način.
Koje biste recentne kongrese u Opatiji izdvojili kao posebno važne i imate li u najavi neka važnija događanja?
Jako je puno kongresa u Opatiji, i velika većina ih je nacionalnog karaktera, te tradicionalna. Pojedini skupovi se već desetke godina održavaju u Opatiji i postali su dio Opatije. Teško mi je izdvojiti samo neke jer su svi bitni za Opatiju, kao kongresnu destinaciju. Naravno tu su i oni koji u svom kruženju svijetom svrate u Opatiju, pa time doprinose reputaciji Opatije, a vrlo često se u Opatiji na takvim kongresima organizacijski postavi letvica vrlo visoko za sljedećeg domaćina, pa nam to još više znači. Ove godine smo sudjelovali u nekoliko uspješnih kandidatura za međunarodne skupove u 2016. i 2017. godini, pa će se u Opatiji održati skupovi europskih odnosno svjetskih medicinskih udruženja. Jedno od najvećih događanja slijedeće godine u Hrvatskoj su Europske sveučilišne igre, gdje će i Opatija biti domaćin za neke sportove.
Započela izgradnja Kulturno turističkog centra
Prije dvije godine otvorena je nova sportska/multifunkcionalna dvorana Marino Cvetković, koja je do sada ugostila i brojne poslovne skupove. Planiraju li se slični infrastrukturni projekti u bližoj budućnosti, koji će se koristiti za potrebe poslovnog turizma?
Upravo je u rujnu krenula izgradnja Kulturno turističkog centra, jedne od ključnih kapitalnih gradskih investicija Grada Opatije. Objekt se gradi u centru Opatije, na lokaciji ex kina (iza hotela Imperial) na zemljištu u vlasništvu Grada. Njegova gradnja motivirana je osnaživanjem kapaciteta turističke infrastrukture grada, s ciljem jačanja cjelogodišnjeg poslovanja turističkog sektora. Konceptualno, zamišljen je tako da može ugostiti značajne kazalište predstave, koncerte, izložbe i kongrese, pa će se koristiti za javne, komercijalne i društvene potrebe. Zgrada uključuje glavnu dvoranu na prvom katu, funkcionalni djeljivi prostor u prizemlju i višenamjenski prostor u podrumu. Glavna dvorana će imati 500 sjedišta. Očekivani završetak radova i otvorenje se očekuje krajem 2016. godine.
Završavate MBA studij iz turističkog menadžmenta s temom rada o održivim sastancima (green meetings). Jesu li zaživjela takva održiva događanja i u Hrvatskoj i koliko ih se održava u Opatiji? Koje su Vaše preporuke za organizatore događanja?
Održivi sastanci, koliko je meni poznato, u Hrvatskoj još uvijek nisu zaživjeli u mjeri u kojoj se održavaju izvan Hrvatske. U pravilu se na međunarodnom tržištu ne radi posebna promocija održivih sastanaka, već organizatori u samo planiranje i pripremu organizacije uvode elemente održivosti i to je postalo nešto normalno i očekivano. Kod nas nažalost organizatori još uvijek nemaju svijest u utjecaju događanja na okoliš, te nemaju potrebu inzistirati na elementima održivosti. S druge strane dobavljači su u svoje poslovanje uveli pojedine elemente, ali ne inzistiraju toliko na njima. Za dosta stvari još nisu stvoreni ni preduvjeti za značajniji razvoj održivosti događanja, pa sve nekako stoji u početnoj fazi. Preporučio bih svakako svima da održivost shvate kao nešto uobičajeno što je potrebno uvesti u svoje svakodnevno poslovanje. Na taj način će se već kod samog početka planiranja događanja početi razmišljati o smanjenju utjecaja na okoliš. Uvođenje održivih elemenata nakon što ste već u odmakloj fazi organizacije neće dati željene rezultate. Na kraju je najvažnije shvatiti da se ne može sve napraviti preko noći jer je održivost dugotrajan proces. Potrebno je krenuti sa malim, lako ostvarivim, ciljevima poput smanjenja potrošnje papira i korištenja on-line obrazaca i materijala, razdvajanja otpada i uz to mjerenja istog, optimiziranja narudžbe hrane i sl. Nakon toga svaki sljedeći put povećavati ciljeve održivosti i uvoditi nove elemente. Konačno, o svemu tome obavijestiti i javnost, jer se samo tako može povećati svijest o potrebi za održivošću.
