×

Hrvatski turizam između novih rekorda i starih problema: Što hotelskom sektoru doista treba za sljedeći iskorak?

Rast cijena i potrošnje nije dovoljan – hrvatskom turizmu trebaju kvalitetniji menadžment, ulaganje u ljude i realniji planovi cjelogodišnjeg poslovanja
CEO's Unpanel, HOW 2026
CEO's Unpanel, HOW 2026
Foto: Lucky me

Hrvatski turizam još uvijek raste, ostvaruje dobre rezultate i privlači investitore, no iza pozitivnih brojki kriju se izazovi koje hotelski sektor već godinama ne uspijeva riješiti. Od odnosa cijena i kvalitete usluge, preko nedostatka kvalitetnog menadžmenta do realnih mogućnosti cjelogodišnjeg poslovanja – teme su o kojima se razgovaralo na CEO panelu ovogodišnjeg HOW Festivala.

Panel pod nazivom CEO's Unpanel, uz moderiranje Marine Franolić, osnivačice i direktorice HESA Grupe, okupio je četiri hotelijerska lidera: Zrinku Bokulić, predsjednicu Uprave Liburnia Riviera Hotela, Nušu Korotaj, donedavnu direktoricu Termi Sveti Martin, Zdenka Leku, direktora CHROME - Croatian Hotel & Resort Managementa i generalnog direktora Sun Gardens Dubrovnik te Kristiana Šustara, predsjednika Uprave Jadran hotela iz Rijeke.

Umjesto klasičnog osvrta na turističku sezonu, razgovor je otvorio niz važnih pitanja o tome što se u hrvatskom turizmu doista mijenja, a što se iz godine u godinu ponavlja.

Rast potrošnje otvara prostor za veće cijene, ali i veću odgovornost

Panel je započeo komentarima turističke sezone 2026. godine. Zrinka Bokulić ocijenila je da smo dosegli zrelost te da je jedna od važnijih pozitivnih promjena ove godine rast potrošnje, koja je rasla brže od turističkog volumena. To vidi kao potvrdu da Hrvatska može ostvarivati bolje financijske rezultate bez nužnog povećanja broja gostiju. Potražnja postoji, a tržište pokazuje spremnost platiti kvalitetan proizvod. Ipak, upozorila je da daljnji rast cijena mora pratiti odgovarajuća razina usluge. Gost danas očekuje da za svoj novac dobije konkretnu vrijednost, a upravo je odnos cijene i kvalitete, prema njezinu mišljenju, jedan od najvećih izazova hotelskog poslovanja.

Zrnika Bokulić, CEO's Unpanel, HOW 2026 / Foto: Lucky me

Nuša Korotaj proteklu je sezonu opisala kao vrlo izazovnu, ponajprije zbog pritiska rastućih troškova i potrebe da se istodobno očuvaju kvaliteta usluge i zadovoljstvo zaposlenika. Smatra da je ulaganje u ljude jedan od ključnih preduvjeta za održivo poslovanje, jer se konkurentnost hotela ne može graditi isključivo na infrastrukturi i cijenama.

S druge strane, Kristian Šustar ponudio je nešto provokativniju ocjenu. Za početak je naglasio da trebamo govoriti o godini, a ne o sezoni, a zatim je istaknuo kako bi sezonu, jednom riječju, opisao kao paradoks. Za njega se u hrvatskom turizmu zapravo nije dogodilo ništa novo. Godinama se ponavlja isti obrazac: početkom godine prevladava zabrinutost zbog potražnje, tijekom ljeta dolazi do velikog pritiska i popunjenosti, a na kraju sezone ponovno se bilježe rekordni rezultati.

„Nismo ništa naučili niti gradimo išta novo, mi samo pokušavamo bolje monetizirati ono što već imamo”, bila je jedna od njegovih ključnih poruka. Smatra da se previše energije troši na rasprave o troškovima, inflaciji i cijenama, dok se premalo govori o gostu i njegovu cjelokupnom iskustvu. Upozorio je i da se uspješnost destinacije ne bi smjela automatski poistovjećivati s uspješnošću pojedine hotelske tvrtke jer se ti rezultati ne moraju uvijek podudarati.

Kristian Šustar, CEO's Unpanel, HOW 2026 / Foto: Lucky me

Zdenko Leko je istaknuo kako je proteklu sezonu obilježila snalažljivost – u cijenama, ljudstvu i privlačenju gostiju te da im je ovo četvrta ili peta godina za redom da obaraju vlastite rekorde.

Problem nije u novim generacijama, nego u menadžmentu

Jedan od najkonkretnijih dijelova razgovora odnosio se na zaposlenike i sve veće izazove u njihovu privlačenju, razvoju i zadržavanju. Sudionici su se složili da ulaganje u ljude mora biti prioritet, no otvorili su i pitanje odgovornosti poslodavaca za kvalitetu radnog okruženja i edukaciju.

Zrinka Bokulić je naglasila kako troškovi zaposlenih rastu znatno brže od prihoda. Njihov udio u odnosu na prihode porastao je za oko 35 posto, što se ne odražava nužno i na proporcionalno povećanje kvalitete usluge.

„Važno je stvoriti radnu sredinu u kojoj zaposlenici osjećaju da su važan dio poslovanja“, istaknula je Nuša Korotaj. Smatra da će gosti lakše prihvatiti određene nedostatke hotelskog proizvoda ako iza usluge stoji motiviran i kvalitetan tim. Mlađe generacije, prema njezinu iskustvu, nisu manje sposobne od prethodnih, ali očekuju više pažnje, znanja i podrške tijekom uvođenja u posao. Poslodavci zato moraju imati više strpljenja i ulagati u njihov profesionalni razvoj.

Nuša Korotaj, CEO's Unpanel, HOW 2026 / Foto: Lucky me

Zdenko Leko predstavio je iskustvo resorta Sun Gardens Dubrovnik, gdje tijekom sezone radi između 160 i 200 zaposlenika, uz dodatne sezonske potrebe. Naglasio je važnost edukacije i upoznavanja zaposlenika sa specifičnostima hotelskog poslovanja, osobito u velikim sustavima s kontinuiranim operacijama i visokim intenzitetom rada.

Korak dalje u dijagnozi problema otišao je Kristian Šustar. „Nemamo problem sa zaposlenicima, nego s menadžmentom”, poručio je, upozoravajući da se premalo ulaže u srednji menadžment i ljude koji su odgovorni za uvođenje novih zaposlenika u posao, njihovo mentoriranje i razvoj. Prema njegovu mišljenju, problem nije u generacijskim razlikama, nego u tome što hotelske tvrtke često očekuju da se novi zaposlenici odmah snađu u zahtjevnom operativnom okruženju. Ako ih se bez odgovarajuće podrške jednostavno „baci u vatru”, teško je očekivati dobre i ujednačene rezultate. Kvaliteta zaposlenika uvelike ovisi o tome kakve im menadžere dodijelimo i koliko se sustavno radi na njihovu razvoju.

Cjelogodišnje poslovanje nije moguće za svaki hotel

Pitanje investicija otvorilo je optimističniju perspektivu. Zdenko Leko istaknuo je kako Hrvatska raspolaže atraktivnim lokacijama i još uvijek neiskorištenim potencijalom, dok Šustar smatra da je riječ o sigurnom i reguliranom tržištu s dobrim izgledima za povrat investicije. Da, tu su pitanja sporosti birokracije za investitore, ali panelisti su se složili da Hrvatska u tome nije jedina, da u svakoj državi papirologija može potrajati. Nuša Korotaj dodatno je naglasila konkurentnost hrvatskog tržišta, kvalitetu hotelskih brendova i F&B ponude te činjenicu da hrvatski sektor u nekim aspektima prednjači u odnosu na susjednu Sloveniju. 

Zdenko Leko, CEO's Unpanel, HOW 2026 / Foto: Lucky me

Ipak, Šustar je upozorio i na drugu stranu privlačnosti tržišta: visoki očekivani prinosi mogu privući investitore zainteresirane za brzi povrat, a ne nužno za dugoročno kvalitetan razvoj destinacije. Zato je važno pažljivo birati investicije i investitore.

Možda najzanimljivija rasprava otvorila se oko produljenja turističke sezone. Zrinka Bokulić upozorila je da samo manji dio hotelskog portfelja Liburnije, prema njezinoj procjeni oko deset posto, ima realne mogućnosti poslovati svih 12 mjeseci. Nuša Korotaj smatra da se sezona može i treba produljivati, ali uz kvalitetan proizvod, odgovarajuću potražnju i suradnju svih dionika destinacije. Hotelske kompanije ne mogu same preuzeti odgovornost za stvaranje cjelogodišnjeg turističkog sadržaja.

Šustar je pritom pozvao na realističniji pristup. Umjesto da se svim destinacijama nameće isti model cjelogodišnjeg poslovanja, potrebno je sagledati njihove stvarne mogućnosti, prometnu povezanost, dostupnost sadržaja i strukturu potražnje. Ponovno je istaknuo paradoks hrvatskog turizma: s jedne strane želimo produljiti sezonu i privući zaposlenike, a s druge strane nudimo im radna mjesta koja su u mnogim destinacijama i dalje pretežno sezonska.

Zaključak rasprave nije bio da Hrvatska nema potencijala za rast, nego da se sljedeći razvojni korak ne može svesti na još jednu rekordnu sezonu ili nove investicije. Potrebni su kvalitetnije upravljanje postojećim resursima, sustavno ulaganje u menadžment i zaposlenike te realniji, destinacijski prilagođen pristup razvoju cjelogodišnjeg turizma. Hrvatskom turizmu danas više od novih rekorda trebaju promjene u načinu na koji upravlja onime što već ima.