×

Ilija Brajković: Hoteli moraju prestati mjeriti lajkove i početi mjeriti rezervacije

Umjetna inteligencija mijenja način na koji gosti biraju hotele, ali uspješan digitalni marketing i dalje počinje kvalitetnim podacima i jasnim poslovnim ciljevima
Ilija Brajković
Ilija Brajković

Turistički marketing ulazi u razdoblje u kojem više nije dovoljno biti vidljiv na Googleu, društvenim mrežama ili Bookingu. Sve veći broj putnika preporuke za smještaj i destinacije traži od alata umjetne inteligencije. O tim promjenama, novim pravilima digitalnog i performance marketinga te primjeni umjetne inteligencije u turizmu razgovarali smo s Ilijom Brajkovićem, vlasnikom i direktorom marketinške agencije Kontra. Agencija surađuje s hotelskim i turističkim brendovima, među kojima su Hoteli Maslinica, Kalamota Beach House i Plava Laguna, a jedno od zanimljivijih iskustava u destinacijskom marketingu ostvarila je kroz suradnju s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika.

Turistički marketing posljednjih se godina značajno promijenio, a digitalni kanali, promjene u ponašanju putnika i sve veća konkurencija stalno pomiču pravila igre. Koji su trendovi trenutno najvažniji u marketingu hotela i turističkih destinacija? Što danas donosi rezultate, a što polako gubi smisao?

Najveća promjena je u tome gdje gost odlučuje. Prije je put išao Google, Booking.com ili web hotela. Danas sve više ljudi pita ChatGPT „gdje da odsjednem u Splitu s dvoje male djece” i dobije tri imena. Počela je utrka za pozicije na AI pretragama. Rezultate i dalje donose stvari koje su dosadne za pričati: dobro postavljen Google Ads na brend i destinaciju, remarketing prema ljudima koji su već bili na online sustavu za rezervacije i uredno praćenje konverzija, uz naravno jako dobro optimiziranu web stranicu. Smisao gube generičke kampanje „uživajte u suncu i moru” i plaćanje influencera po broju pratitelja. To može platiti svatko i svi izgledaju isto.

Gdje hoteli i destinacije najčešće griješe u pristupu digitalnom marketingu? Što biste im savjetovali da promijene ako žele da marketing donosi konkretne rezervacije i poslovne rezultate, a ne samo doseg i lajkove?

Mjere krive stvari. Na sastanku se pokazuju lajkovi i doseg, a nitko ne zna koliko je rezervacija došlo s Mete ili koliko košta jedno noćenje dovedeno preko Googlea. Drugi problem je što hotel prepusti cijeli online kanal Bookingu, plaća mu 15%-20% provizije i onda kaže da je oglašavanje skupo. Cijela igra se svodi na jednostavnu brojku: možemo li oglašavanjem dovesti gosta jeftinije nego što bi za tog gosta platili proviziju Bookingu. Savjet je jednostavan. Prvo spojite sustav za rezervacije s analitikom i oglasnim sustavima, tako da vidite prihod, a ne klikove. Zatim postavite cilj koji financije razumiju, na primjer udio izravnih rezervacija ili trošak po rezervaciji. Tek onda pričajte o kreativi.

Marketing Meet Up Zagreb / foto: Matija Vuri

Destinacijski marketing i Dubrovnik kao primjer preciznog geografskog ciljanja publike

Nedavna hrvatska kampanja s Johnom Malkovichem izazvala je veliku pozornost. Dok je neki hvale, drugi govore da nije usmjerena mladima i budućim generacijama putnika koji vjerojatno niti ne znaju tko je Malkovich. Kakvo je Vaše mišljenje i ocjena ove destinacijske kampanje?

Mislim da kritika o mladima promašuje. Ne može jedna kampanja pokriti sve ciljane skupine i to je sasvim u redu. Ljudi od 35 naviše koji putuju s ozbiljnijim budžetom znaju tko je Malkovich, a njegova obiteljska veza s Hrvatskom daje priči razlog da postoji, pa ne djeluje kao unajmljeno lice. Dobra kreativa je samo jedan dio priče, nisam osobno pratio što se dalje događalo s kampanjom i gdje je zakupljen medijski prostor. Ali mi je skroz u redu da se ciljalo na ekipu 35+, a za mlade mogu biti neke druge kampanje.

Radili ste na marketinškoj kampanji destinacije u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika. Radilo se o Meta oglašavanju i geografskom ciljanju publike tijekom velikih sportskih događanja. Možete li nam ukratko opisati projekt – koji su bili ciljevi, koja strategija i kakvi učinci kampanje?

Tražili smo gdje se okupljaju ljudi koje TZ grada Dubrovnika želi privući i zaključili da postoje događanja koja okupljaju ljude s nešto većom kupovnom moći. Cilj je bio iskoristiti mogućnost geo-targetiranja na Facebooku i Instagramu i onda ciljanoj skupini prikazati Dubrovnik i pozvati ih da ga posjete. 

Iskoristili smo događanja poput utrke Formule 1 u Monacu, teniski turnir u Wimbledonu i dodjelu nagrada Oscar da bi ljudima koji se nalaze na tim lokacijama pričali priču o Dubrovniku. Zajedno s timom iz TZ-a smo osmislili fora kratke poruke, poput „Game, set, Dubrovnik“ što se savršeno uklapalo u teniske turnire.

Što biste izdvojili kao najvažnije lekcije iz suradnje s TZ grada Dubrovnika koje mogu primijeniti i druge destinacije?

Nije bitno samo ciljati velike brojeve prikaza oglasa ako oni nisu prikazani ciljanoj publici. Da odem u krajnost – mi smo mogli dobiti milijune prikaza za isti budžet da smo targetirali recimo afričke zemlje. Super bi to bilo za priču, ali to nije to. Radije smo se fokusirali na relativno manji broj prikaza i doseg, ali da je taj doseg prema ciljanoj publici.

AI pretrage i sadržaj - nova pravila vidljivosti hotelskih brendova

Kontra često surađuje i s hotelskim brendovima. Što je specifično u digitalnom marketingu hotela u odnosu na druge industrije? Koliko je zahtjevno povezati marketinške aktivnosti sa stvarnim poslovnim rezultatima - izravnim rezervacijama, popunjenošću kapaciteta i prihodom?

Hotel prodaje nešto što se ne može skladištiti. Prazna soba večeras je zauvijek izgubljen prihod, pa se marketing mora vezati uz popunjenost i cijene, a ne samo uz brend. Drugo, između vas i gosta stoje OTA platforme koje imaju veće budžete i bolje podatke od vas. Povezati oglase s prihodom nije teško tehnički, ali u praksi često ne radi. Rezervacijski sustav je na drugoj domeni, praćenje se gubi, Google Analytics 4 pokazuje rezervacije bez vrijednosti, a nitko to ne provjeri cijelu sezonu. Kad se to riješi, vidi se točno koliko je prihoda donio Google, a koliko Meta i rasprava o budžetu postane puno kraća. To smo najbolje naučili prilikom suradnje s Hotelima Maslinica, gdje smo točno mogli vidjeti koliko raste direktan booking zahvaljujući plaćenom oglašavanju.

Kako u praksi izgleda suradnja agencije i hotela: koliko hotel mora biti uključen u definiranje strategije, raspolagati kvalitetnim podacima i razumjeti vlastite prodajne ciljeve da bi kampanje bile uspješne?

Hotel mora znati tri stvari: koje periode želi popuniti, koliko smije platiti za rezervaciju i tko kod njih odlučuje. Ako revenue manager i marketing ne razgovaraju, agencija gura promociju za tjedan koji je već rasprodan. Najbolje suradnje imamo s hotelima koji nam daju pristup rezervacijskom sustavu i podacima o popunjenosti te s kojima se jednom mjesečno sjednemo uz brojke. Agencija bez podataka može raditi lijepe oglase, ali ne može odgovarati za rezultat.

Ilija Brajković, Marketing Meet Up Zagreb

Umjetna inteligencija uvelike mijenja način na koji korisnici pretražuju informacije, planiraju putovanja i biraju hotele. Kako se i na koje načine zbog toga mijenja i sam turistički marketing? Kako se pojaviti u odgovorima ChatGPT-a, Gemini-ja i drugih AI alata?

Gost sve češće ne pregledava deset stranica nego dobije jedan odgovor s tri preporuke. To znači da se borba seli s prve stranice Googlea u odgovor modela. Iako moramo shvatiti da je Google i dalje broj jedan te da i dalje postoji većina gostiju koji hotele traže na “starinski” – unutar Google pretraga.

AI alati preporučuju ono o čemu se na internetu jasno i često piše. Hotel koji želi biti tamo treba ažuran Google Business profil, puno svježih recenzija na Googleu, Bookingu i TripAdvisoru, web koji jasno odgovara na pitanja gostiju (udaljenost od plaže, parking, ljubimci, obiteljske sobe) i spominjanja u medijima i na portalima kojima modeli vjeruju. Nejasan opis tipa „oaza mira na jedinstvenoj lokaciji” modelu ništa ne govori.

AI se sve više koristi i za kreiranje marketinškog sadržaja, posebno tekstova i vizuala. Tu postoji opasnost da svi zvuče i izgledaju isto. Koristite li ga i vi u svom radu i kojoj mjeri? Gdje umjetna inteligencija može unaprijediti rad marketinških timova i agencija, a gdje još uvijek ne može zamijeniti ljudsku kreativnost, strategiju i poznavanje brenda?

Koristimo ga svaki dan, najviše tamo gdje je posao ponavljajući: analiza kampanja, priprema izvještaja, prvi nacrti, istraživanje tržišta i klijenata prije sastanka. Za turizam smo napravili i AI agenta koji odgovara gostima na upite i vodi ih prema izravnoj rezervaciji i to je nešto što aktivno nudimo hotelima. Završni “touch” svih materijala ipak mora dati čovjek. Ono što razlikuje brend je odluka što reći, a što izostaviti, i poznavanje klijenta kojeg AI nikad nije upoznao. Tu je čovjek i dalje nezamjenjiv.