Money Motion konferencija u Zagrebu ponovno nadmašila očekivanja
Zagrebački velesajam, jedan od najvećih i najstarijih prostora za organizaciju sajmova i događanja u zemlji koji se prostire na 165.000 kvadrata, svoje najslavnije dane doživio je 60-tih godina prošlog stoljeća, dok nekoliko proteklih desetljeća stagnira, bez značajnijih ulaganja, čemu je Covid kriza dodatno pripomogla. Prije godinu i pol dana na čelo Zagrebačkog velesajma došla je Renata Suša, nekadašnja predsjednica uprave HŽ Infrastrukture, te prethodno na vodećim pozicijama u korporativnom i investicijskom svijetu. Kako je bilo preuzeti ovu tešku ulogu, na koji način se poslovanje Zagrebačkog velesajma postepeno oporavlja te koji su im planovi za budućnost, otkrila nam je u razgovoru za PoslovniTurizam.
Otkada ste preuzeli vođenje Zagrebačkog velesajma, zasigurno ste naišli na brojne izazove. Koje biste ipak istaknuli kao najveće i najznačajnije te kako ih savladavate?Zagrebački velesajam je tvrtka duge tradicije i jake prepoznatljivosti. Bila je čast doći na čelo takve tvrtke. Zatečeno stanje u trenutku mog dolaska je bila gomila dugova, negativno operativno poslovanje, COVID i dvije godine izostanka događanja. Usredotočili smo se na snage Zagrebačkog velesajma i na dijelove poslovanja za koje smo očekivali da će donijeti najbrže rezultate. Nakon godinu i pol, iznimno sam zadovoljna kako jačamo naše sajamske projekte, kako je tržište prepoznalo da smo se otvorili prema sajmovima drugih organizatora, kako se vratila svijest o Zagrebačkom velesajmu kao najboljoj lokaciji u državi za organizaciju sajmova i događanja te kako smo vratili niz dionika na Zagrebački velesajam i kroz te suradnje zajedno rastemo.
Rast poslovnih prihoda od 26% u prvoj polovici godine
Kako biste ocijenili poslovanja ZV-a posljednjih godinu dana, vide li se pozitivni pomaci i ako da, u kojim sve područjima?Zagrebački velesajam nastavlja s trendom rasta poslovnih prihoda i u 2023. godini te se očekuje dodatan rast od 15%. U 2022. godini Društvo je ostvarilo 8,2 milijuna eura poslovnih prihoda, od čega se 5,6 milijuna eura odnosi na prihode s osnove zakupa poslovnog prostora, a 2,6 milijuna eura na sajmove i vansajamske aktivnosti. U odnosu na 2021. godinu, Društvo bilježi rast poslovnih prihoda za 24%., dok su u 2022. godini prihodi od zakupa poslovnog prostora porasli su 13%, odnosno 652 tisuće eura. Oporavak poslovanja nastavljen je i u 2023. godini te su poslovni prihodi u prvih 6 mjeseci 2023. godine porasli za 26%.
Ove jeseni na Velesajmu se u istom terminu i zajedničkoj organizaciji održavaju četiri komplementarna sajma i jedan festival. Kako je nastala ideja (i na čiju inicijativu) o spajanju ovih događanja u jedan i s kojim ciljem? Velesajam je otvoren za suradnju i partnerstvo, u ovom slučaju u svrhu sinergije najboljih na tržištu, te smo s tom sintagmom nastupili u organizacijskom, programskom, sadržajnom i naposljetku promotivnom dijelu. Spoj unutarnjeg uređenja prostora, namještaja, dizajna i arhitekture prirodan je tematski slijed koji je rezultirao realizacijom istovremenog održavanja četiri sajma i jednog festivala - Ambiente, Arhibau.hr, Zagreb Design Week-a, Art Zagreb i Hotel&Gastroteh na jednom prostoru – Zagrebačkom velesajmu. Svaki od ovih projekata jedinstven je po svojoj strukturi i programu, a istovremeno su tematski komplementarni projekti predstavljajući ukupnu ponudu na tržištu. Zagrebački velesajam s partnerima otvorio je 8 paviljona na 18.000 m2 uz otvoreni prostor namijenjen za panele, goste, druženje i odličan zabavni program.
Sajamski pokazatelji bilježe trend rasta - imamo pozitivne rezultate po pitanju broja izlagača, posjetitelja te izlagačke površine.
ZV je domaćin brojnih sada već tradicionalnih sajmova kao što su Ambienta, Interliber ili Beauty & Hair Expo koji se održavaju svake godine. Koliko posjetitelja privuku ovi sajmovi i na koje načine se mjeri njihov uspjeh?Sajmovi Zagrebačkog velesajma prepoznatljivi su međunarodni brendovi, većina s višedesetljetnom tradicijom, kao što su Interliber, Nautika, Beauty&Hair Expo, Biam & Zavarivanje, Ambienta, dok je Croagro noviji projekt, ali sa snažnom izlagačkom postavom i kao takav jedan od vrlo uspješnih sajmova.
Sajamski pokazatelji bilježe trend rasta, posebno nakon Covid hibernacije, tako da sa zadovoljstvom možemo reći da imamo pozitivne rezultate u korist broja izlagača, posjetitelja te izlagačke površine. Puno smo napravili i još uvijek radimo na osnaživanju naše osnovne djelatnosti – sajmovanja, uz tematsko proširenje postojećih sajamskih projekata i čvrsto vjerujem da će se uloženi trud vratiti.
Koliko sajmova se prosječno godišnje održava u organizaciji Zagrebačkog velesajma, a koliko u privatnoj organizaciji? Koje pogodnosti nudite privatnim organizatorima?Kad govorimo o prostornim i organizacijskim kapacitetima, Zagrebački velesajam, možemo slobodno reći, jedini u gradu Zagrebu raspolaže prostorima namijenjenim za održavanje sajmova i događanja uz svu potrebnu uslugu, opremu, logistiku te odličnu prometnu povezanost (zona tramvaja, busa, izlaza iz grada, aerodrom). Zagrebački velesajam u svom portfelju ima 12 sajmova uz održavanje 100-injak vanjskih događanja godišnje.
Jedinstveni prostor za događanja u Zagrebu s atmosferom malog grada
Vrlo često se za organizaciju turističkih ili sličnih sajmova (pa tako i Arhibau do ove godine) koristi Arena Zagreb koja je također u vlasništvu Grada. Zašto se organizatori odlučuju za Arenu umjesto ZV, koje su ključne razlike i što biste istaknuli kao prednosti ZV-a?Organizatori prepoznaju naših 113 godina iskustva u organizaciji sajmova i događanja, prostorne kapacitete, ekspertizu kadrova, prometnu povezanost, logistiku kao i sveobuhvatnu uslugu koju dobiju. Sve navedeno čini nemjerljivu prednost pri odabiru prostora kod potencijalnih klijenata. Uz postojeće objekte, ali i okoliš oko paviljona koji vrvi zelenilom, daje atmosferu malog grada što je i odlika sajamskih centara uopće. Po tome smo jedinstveni u gradu Zagrebu. Recentni primjer su trenutna događanja na Zagrebačkom velesajmu, koji su naši partneri prepoznali kao idealno mjesto u logističkom, prostornom i sadržajnom smislu. Naši partneri oduševljeni su mogućnostima parkinga, pristupa paviljonima, interakcije paviljona i prekrasnog okoliša Zagrebačkog velesajma, koja kao rezultat ima puno dulje zadržavanje posjetitelja na pojedinim događanjima i veće zadovoljstvo izlagača.
U Kongresnom centru ZV-a održavaju se brojne konferencije. Kolika je godišnja popunjenost, koliko događanja se otprilike održava i koje vrste događanja najčešće?Kongresni centar Zagrebačkog velesajma bilježi rast održavanja različitih događanja; konferencije, sajamski projekti, prezentacije usluga i proizvoda, korporativni eventi, zabavni sadržaj, natjecanja, promotivna snimanja, itd. Prostor Kongresnog centra koristi se i u sklopu naših sajmova u svrhu predavanja, poslovnih skupova, izlagačkog segmenta i dr. te ima popunjenost od 40%, ali ona značajno varira kroz godinu, tako je u studenom na 73%, a u srpnju na 15%. Kongresna dvorana raspolaže s 1200 sjedećih mjesta i prednjači po veličini u kongresnoj ponudi u Hrvatskoj uz prateće povezane dvorane s kojima ukupno možemo primiti do 2.000 osoba. Opremljena je s LED ekranom i svom potrebnom opremom za održavanje različitih događanja.
Tijekom posljednjih godina na ZV-u su neki paviljoni oživjeli sportskim i sličnim aktivnostima poput Karting Arene, Amazinge i sl. Koliko od ukupnih prihoda ovakvi najmovi pridonose poslovanju ZV-a i planirate li i druge prazne paviljone slično iskoristiti?
Svi iskoristivi paviljonski kapaciteti Zagrebačkog velesajma, a koji se ne koriste za sajmove, su u zakupu prostora, što čini oko 120.000 m2. Imamo najraznovrsniju ponudu sporta u gradu, oko 55 % iznajmljenog prostora u funkciji je upravo sporta. Ostali zakupi prostora su poslovni prostori, maloprodaja, skladišta. Zagrebački velesajam živi od 7 ujutro pa do ponoći i drugačija je dinamika aktivnosti u pojedinim dijelovima dana pa se ponekad stječe dojam da ima praznih paviljona, međutim, vrlo je malo praznih prostora. Sve paviljone koje Društvo koristi za sajmove, u periodima kada nema sajmova, daju se u privremeni zakup.
Izgradnja kongresnog centra na prostoru Velesajma
Već dugo se spominje i postoje konkretni planovi i studije za izgradnju kongresnog centra i hotela u sklopu ZV-a. Kako Vi gledate na takve planove, koliko je to ostvarivo i isplativo Gradu te postoje li neki konkretniji pomaci po pitanju tih planova?Napravili smo internu analizu konkurentskih lokacija u središnjoj i južnoj Europi te ponude objekata u funkciji kongresnog turizma. Isto tako, napravljene su analize svih pratećih sadržaja koje jedan suvremeni kongresni centar treba imati, kao i analiza hotelskog, uredskog i maloprodajnog tržišta grada Zagreba. Detaljno smo istražili i poslovanje Beča, kao vodeće kongresne destinacije u svijetu i čak tri kongresna centra koja nudi. Veliko pitanje je dimenzioniranje velike dvorane, prema kojoj se određuje i broj dodatnih manjih modularnih dvorana, ali značajno utječe i na inicijalnu investiciju, kao i na buduće operativne troškove. Uz tehničku pomoć cilj je optimizirati budući centar i minimizirati operativne troškove; kongresni centar obično biva u funkciji pružanja adekvatne infrastrukture za promicanje gospodarskih aktivnosti te punjenja hotelskih kapaciteta tijekom godine, a njegovi financijski učinci se mjere većinom posredno.
Prostor Zagrebačkog velesajma je jedan od strateških projekata Grada Zagreba te su prema Generalnom urbanističkom planu na Zagrebačkom velesajmu predviđena dva gradska projekta, pa je potrebno pripremiti i provesti dva javna arhitektonsko urbanistička natječaja. Dio lokacije unutar ograde je zaštićena cjelina Zagrebačkog velesajma te imamo niz prekrasnih zaštićenih paviljona, o kojima u budućnosti treba posebno voditi brigu.
Ovo je jedinstvena lokacija, i nama je cilj boljim poslovanjem vratiti izlagače, organizatore i građane na Zagrebački velesajam, kako bi spoznali kolika je zapravo potreba za takvim prostorima. Smatram da smo otvaranjem prema svim dionicima u zadnjih 18 mjeseci značajno doprinijeli povećanju potražnje za ovakvim prostorima i da aktivnost koja se dešava na nekom prostoru značajno utječe na njegovu buduću namjenu.
Kako vidite ZV u budućnosti?Potencijal je golem, a njegova realizacija najviše ovisi o kvalitetnom planiranju. Prostor je od iznimne važnosti u urbanističkom, arhitektonskom, poslovnom, društvenom i kulturnom smislu, a time vrlo kompleksan i u upravljačkom smislu, kao i kad govorimo o njegovoj rekonstrukciji.
Vidim ga kao društveno i kulturno središte Novog Zagreba te kao hrvatsko gospodarsko središte, mjesto gdje se prezentiraju inovacije, gdje se formiraju nove poslovne ideje, prezentiraju i rastu tvrtke, mjesto gdje jedno tranzicijsko gospodarstvo prerasta u tržišno na zdravim osnovama zajedničkog nastupa i zajedničke strategije.
