Ovogodišnje hrvatske kongresne zvijezde: Dubrovnik i Grand Hotel Brioni
Tvrtka posjeduje 94,32 posto redovnih dionica hotela Excelsior i 94,95 posto dionica hotela Bellevue te djeluje zajednički s društvom Mexival Anstalt, društva koje je dio Grupacije Lukšić.
Mexival Anstalt je promijenio tvrtku te na dan objave ove ponude posluje pod tvrtkom Ragusa Ansalt koji je pak kao kupac sklopilo s društvom GSHR Holdings Limited, Britanski Djevičanski Otoci kao prodavateljem, Ugovor temeljem kojeg Ragusa Ansalt, po ispunjenju određenih uvjeta iz navedenog Ugovora, ima pravo steći poslovne udjele koji čine 100 posto od temeljnog kapitala Ponuditelja.
Upisani temeljni kapital Ciljnog društva iznosi 114.773.400,00 kuna i podijeljen je na 1.147.734 redovne dionice oznake EXCL-R-A, svaka nominalnog iznosa 100,00 kuna.
Ponuditelj se obvezuje platiti cijenu u iznosu od 89,93 kn za svaku dionicu.
Upisani temeljni kapital Bellevuea iznosi 51.637.800,00 kuna i podijeljen je na 172.246 redovne dionice na ime oznake HBEL-R-A, svaka nominalnog iznosa 300,00 kuna, koliko su i spremni platiti. Rok trajanja ove ponude za preuzimanje iznosi 28 dana od objavljivanja u Narodnim novinama i dnevnim novinama Slobodna Dalmacija, računajući od dana kasnije objave.
Grupacija Lukšić se u Republici Hrvatskoj bavi hotelijerstvom od 1999. godine kada je preuzela većinski paket dionica društva Plava laguna d.d. iz Poreča. Iste godine preuzet je i većinski paket dionica društva Grand Villa Argentina d.d. Dubrovnik, te društvo ATLAS turistička agencija d.d., Dubrovnik. U to vrijeme je društvo ATLAS turistička agencija d.d. bilo vlasnik hotela Odisej u Pomeni, otok Mljet. Društvo Plava laguna je u rujnu 2001. preuzelo većinski paket dionica društva Hoteli Croatia d.d., Cavtat.
- Po Grupaciji Lukšić sve naprijed navedeno predstavlja osnove poslovnog odlučivanja i upravljanja u ovoj branši, premda bi iz poslovnih rezultata odnosno gubitaka koje u nas ostvaruju mnoga trgovačka društava iz branše proizlazilo kako se ona uvijek ne poštuju. Za ovu pojavu postoji jednostavno objašnjenje: u hrvatskome hotelijerstvu nedostaju visokokvalitetni stručnjaci menadžeri, jer ih ova branša nije kadra platiti. Da bi se taj problem riješio nužno je rastom postići volumen koji će omogućiti angažiranje visokokvalitetnih menadžera kao i stručnjaka drugih profila (kao npr. direktora hrane i pića ili specijaliziranih šefova kuhinje), jer pojedinačni hoteli to iz svojih prihoda nisu u mogućnosti financirati. Pravi primjer za ovakav način razmišljanja su, primjerice, hotelski lanci Hilton i Intercontinental – stoji u priopćenju.
