Plitvička jezera: Manje posjetitelja, više prihoda – zaokret prema premium i održivom turizmu

Plitvička jezera, naš najstariji i najposjećeniji nacionalni park, koji se od 1979.g. nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske prirodne baštine, zadnjih godina doživljava transformaciju prema održivom i kvalitetnijem turizmu. Umjesto rasta broja posjetitelja, fokus je na boljem upravljanju posjetima, razvoju premium ponude, obnovi smještajnih kapaciteta i jačanju kongresne ponude. Pravi zamah očekuje se obnovom i otvorenjem kultnog hotela Plitvice na ljeto iduće godine, a potom i susjednog hotela Bellevue, kojim će NP Plitvička jezera trenutnu hotelsku ponudu podići na pet zvjezdica te kročiti na scenu luksuznog turizma. 

U razgovoru s ravnateljem Tomislavom Kovačevićem donosimo pregled aktualnih rezultata, započetih investicija te dugoročne vizije razvoja jednog od najvažnijih hrvatskih turističkih brendova. 

Unatrag nekoliko godina bilježite trend smanjenja broja posjetitelja na Plitvicama. Kakvi su trenutni pokazatelji? 

Prije pandemije koronavirusa bili smo na otprilike 2 milijuna posjetitelja godišnje, što je predstavljalo 10% svih turističkih dolazaka u Hrvatsku. Danas se krećemo oko brojke od otprilike milijun i pol posjetitelja. Jedan od razloga je što se dalekoistočno tržište još nije oporavilo u odnosu na predpandemijsko razdoblje. Što se tiče posjeta turista iz drugih krajeva svijeta, bilježimo stabilne brojke. 

Nema više gužvi – polovica ulaznica proda se putem online kanala

Započetim investicijama najavljujete zaokret prema kvaliteti i premium pozicioniranju u odnosu na broj dolazaka.

Smatram da je svatko tko zagovara veći broj turista samo populist i da apsolutno ne razumije problematiku razvoja nacionalnog parka i destinacije. Napravili smo plan upravljanja posjetiteljima i uveli online kupnju ulaznica kao opciju. Sada se već otprilike 50% ulaznica kupuje online, 50% se kupuje na blagajni. Organizirali smo ulaske po satu, uveli smo kružna kretanja parkom uz proširenje staza, posebno na mjestima gdje su se ranije stvarale velike kolone. Uveli smo više reda i u vozni red vlakova. Sve promjene usklađene su sa smjernicama UNESCO-a i time smo uveli red kojeg nije bilo. Već dugo nemamo nesnošljive gužve kao nekada, nema više redova i čekanja. 

Koliki je trenutni udio prihoda od ulaznica, a koliki od ugostiteljstva - smještaja, gastronomije i dodatnih usluga? 

Trenutno 55% prihoda dolazi od ulaznica posjetitelja, a 45% od komercijalnog dijela - ugostiteljstva i trgovine. Zadnjih godina značajno je porastao ugostiteljski dio, nekada je dominantan prihod bio od ulaznica a danas smo ovaj komercijalni dio podigli na 45%. U ugostiteljstvo ubrajamo četiri hotela, dva kampa i restorane. Trenutno je otvoren samo hotel Jezero jer su ostali u obnovi, odnosno čekamo početak obnove te nisu za komercijalnu upotrebu. 

Kako inače balansirate rast turističke potražnje sa zaštitom okoliša? 

Nastojimo da nam gosti duže ostaju, a obnovom smještajnih kapaciteta, koja je krenula s hotelom Plitvice, kreće jedan novi dio priče. Još prije sedam godina napravili smo rekonstrukciju dijela odvodnje, iz naših objekata prema centralnom dijelu parka, a Općina je potpisala ugovor s Hrvatskim vodama za aglomeraciju, koja bi trebala biti obavljena kroz  nekoliko godina. 

Povećanje kongresnih kapaciteta i porast MICE segmenta

Spomenuli ste kako je kongresni segment ove godine u velikom porastu.

Da, MICE je ove godine porastao preko 35%, i prošle godine smo zabilježili rast. U planu je i ulaganje u kongresnu infrastrukturu hotela Jezero krajem ljeta, prije jesenskog dijela sezone. Najveću dvoranu, koja sada ima 250 mjesta, proširit ćemo za dodatnih 100 mjesta te je opremiti novom audio-vizualnom tehničkom opremom.

Vidimo veliki potencijal za rast kongresnog turizma. Nalazimo se u središtu Hrvatske, između sjever i juga. Ljudi vole organizirati ovdje konferencije jer im se sudionici ne razbježe. Svi sudionici kongresa imaju organizirani obilazak parka, a zapravo su cijelo vrijeme na kongresu, čemu organizatori i teže.

Osim obilaska parka, što najčešće traže kongresni organizatori? 

Dosta se organiziraju večernji partyji ili tradicionalna večera u nacionalnom restoranu Lička kuća. Proširenjem najveće dvorane u hotelu Jezero ući ćemo još jače u najtraženiji MICE segment, onaj kongresni, dok ćemo obnovom hotela Plitvice i Bellevue ući na tržište luksuznih evenata. 

Nacionalni park otvoren svima, ali s premium ponudom smještaja 

Već dugo se najavljuje početak projekta obnove hotela Plitvice, još prije pandemije. Što je utjecalo na duge rokove i kada se hotel otvara? 

Hotel Plitvice će biti boutique hotel s 5 zvjezdica, imat će wellness i dvije kongresne dvorane te očekujemo da ćemo na taj način razviti cjelogodišnji turizam visoke kategorije. Inače, to je bio prvi hotel najviše A kategorije u bivšoj državi, današnjih pet zvjezdica. Smatramo ga remek djelom našeg poznatog arhitekta Marijane Haberlea i sada ga moramo vratiti u njegov izvorni izgled, radovi nisu jednostavni. No, sobe će biti velike i komforne, vjerujem da će zablistati u punom sjaju. 

Osim pandemije koja je odgodila sva ulaganja, jedan od razloga dugih rokova je što smo tri puta ponavljali natječaj za izvođača radova. Ponude koje smo dobivali su bile izvan procijenjene vrijednosti. Tek je zadnji natječaj prošao, ugovor je potpisan prošle godine, radovi su u tijeku i očekujemo da će se hotel Plitvice otvoriti u srpnju 2027. 

Koja je procedura oko početka obnove hotela Bellevue? 

Hotel Bellevue je također prošao na natječaju i očekujemo da će nadležno tijelo odobriti projekt obnove, tim više jer imamo osigurana vlastita sredstva u našem proračunu. Ne bi bilo dobro da obnovimo i otvorimo hotel Plitvice s 5 zvjezdica, a da tek onda krenu radovi na susjednom hotelu Bellevue jer gosti očekuju mir i tišinu kako bi imali potpuno iskustvo boravka.

S oba hotela ciljamo goste više platežne moći, a s hotelom Bellevue ćemo ući u potpuno novi segment premium turizma na Plitvičkim jezerima. 

U cijelu priču će se jako dobro uklopiti i novi brodovi. Grade se za nas tri nova broda, trebali bismo ovo ljeto dobiti prva dva broda i oni će se biti odlična nadopuna luksuznoj ponudi. To su solarni, električni brodovi na kojima će se moći organizirati i banketi, manji eventi.

Ostaju još dva hotela za obnovu, Jezero i Grabovac, koji je izvan parka. Postoje li konkretni planovi i za njih? 

Rekonstrukcija hotela Grabovac doći će na red kad završimo obnovu hotela u samom Parku. U najvećem hotelu Jezero smo proveli investiciju klimatizacije svih soba i ostalih prostora. Do jučer je praktički bilo nezamislivo da vam u Lici treba klimatizacijski uređaj. 

Što će renovacija prva dva hotela donijeti u smislu pozicioniranja i povećanja prihoda od ugostiteljskog segmenta? 

Sigurno će dovesti do rasta prihoda. Mi imamo upita za luksuzni smještaj, a ljeti na dnevnoj bazi niz luksuznih automobila i kombija dovoze goste iz Zagreba, Zadra, čak i Dubrovnika, goste koji spavaju u hotelima s pet zvjezdica. Tim gostima ćemo moći ponuditi boravak, poseban užitak dvodnevnog ili trodnevnog boravka. Prema prostornom planu ne smijemo imati bazene, ali imat ćemo spa centar za relaksaciju. 

Preko 50 OPG-ova prodaje nam lokalno proizvedenu hranu 

Lika je poznata po autohtonoj gastronomiji. Koliko se trenutno restorana nalazi u nacionalnom parku? Planiraju li se i tu neke novosti?

Jako smo podigli gastronomsku scenu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Naša dva restorana - Lička kuća i Black River ušli su francuski kulinarski vodič Gault&Millau. Black River je novi restoran s ponudom steakova odležanih 55 dana i pasta, otvoren prije dvije godine, i pokazao se kao pun pogodak. 

Podigli smo i kvalitetu pansionskog restorana u hotelu Jezero. U bistrou i pizzeriji Vučica imamo fantastičnu pizzu na našem skijalištu, blizu sportskih terena. Unutar i izvan zone parka nalazi se niz malih fast food restorana. Prije nekoliko godina obnovili smo restoran Borje, poznatu stanicu na putu za more. Restoran Korana u kampu Korana, koji je za goste više platežne moći, također je reprezentativan objekt. 

Podizanja kvalitete nema bez dobre radne snage, svi se u sektoru turizma trenutno bore sa zapošljavanjem kvalitetnog kadra. Kako se vi s time nosite? 

Mojim dolaskom na mjesto ravnatelja 2018. otvorili smo vlastitu gastro akademiju za edukaciju naših kadrova. S druge strane, stipendiramo sve učenike u srednjoj ugostiteljskoj  školi, tako na taj način crpimo kadrove, međutim sve je to malo. U zadnje dvije godine imamo i strane radnike s Filipina, koji su pokazali jako dobrima, ali bismo voljeli više imati naših mladih ljudi. Vjerujemo da će naši stipendisti, kada uđu u program gastro akademije, ostati u našem sustavu. 

Ono što je bitno reći je da smo puno radili na uvođenju lokalne hrane, lokalnih namirnica, tako da preko 50 OPG-ova prodaje svoje proizvode u našem sustavu. Isto tako, trudimo se da ne samo park, nego i cijela destinacija Lika bude svjetski prepoznata kao destinacija zaštićenih područja i gastro destinacija. Prodajemo lokalnu hranu s oznakom Lika Quality. To je naš regionalni certifikat za hranu, poput onih u Austriji, što se  pokazalo dobro prepoznato na tržištu. 

Zaštita prirode na prvom mjestu

Dolaze li vam kontrolori kvalitete hrane, kao što vas obilaze UNESCO-ovi kontrolori i provjeravaju držite li se strogo zadanih standarda očuvanja prirode i okoliša?

Da, naravno. Ne smijete imati sve i svašta jer onda se gubi smisao. Slično kao i sa UNESCO listom zaštićenih područja, koja je svjetski poznata, ali ne može bilo tko ući na nju. Neki zagovaraju to da bismo trebali sve to raspustiti, da bismo trebali puštati bilo koji broj ljudi da svakodnevno ulaze u nacionalni park.

No, ovdje je druga problematika u pitanju. Turističke zajednice, kao i same općine nisu vodile pametnu politiku turističkog razvoja pa smo došli na nekakvih 12 tisuća ležajeva u četiri općine koje graniče s parkom. Time se stvorio višak ležajeva u ponudi i od tuda dolaze sulude ideje da ne bismo trebali ograničavati broj posjetitelja. Znači, zbog loših prijašnjih odluka lokalne samouprave i TZ-a sad bismo valjda trebali upropastiti ovo čudo prirode. Međutim, mi se držimo naputaka UNESCO-a. Ovo je zaštićeno područje i da nema ovakve prirode, ne bi bilo potrebe ni za smještajem. Priroda je esencija, a ne ležajevi.  

Održivi turizam je ključna sintagma u svim recentnim strategijama razvoja turizma. No, kako je zaista na terenu? 

Ovdje se krenulo oko 2014.g. puno toga stihijski graditi, pretežno privatni smještaj. To je stvarno bilo bez ikakve kontrole. Mi smo politikom nacionalnog parka taj rast donekle ograničili. Međutim, ipak smo došli do nekakvih 12 tisuća ležajeva i sada se događa da usred ljetne sezone ima nepopunjenog smještaja.  

Mislim da Lika ima dobru budućnost u turizmu, samo ako se bude pametno turistički i arhitektonski razvijala. Trebamo razvijati alternativne oblike turizma kao što su adrenalinski parkovi, razne sportske usluge, vožnja biciklima, jahanje, pješačenje, planinarenje. No, postupno ih razvijati, da ne dođe do hiperinflacije, kao što se dogodilo sa smještajem. 

Brendiranje u svjetsku destinaciju zaštićenih područja

Kao nacionalni park dugo se već bavite održivošću, od solarnih elektrana do električnih brodova, pa do oznaka i Green Destination certifikata i sl. Koje su to najkonkretnije promjene koje ste morali uvesti i što ubuduće planirate?

Sustav održivosti je dosta kompleksan - od zelene energije koju mi koristimo, ne u potpunosti, ali nastojimo svake godine koristiti što više zelene energije - automobila, voznog parka, do načina potrošnje vode, grijanja, selektiranja otpada. Primjerice, naš hotel Jezero prvi je u Hrvatskoj, uz zagrebački Esplanade, uveo Zero Waste Food koncept. 

Što bi bila vaša dugoročna vizija razvoja nacionalnog parka, je li to veća ekskluzivnost ili kontrolirani rast? 

Svakako kontrolirani rast. Ova ljepota koju nam je Bog dao mora biti dostupna svakom čovjeku, bez obzira na platežnu moć. Ali, što se tiče same ponude, ona mora biti na još većoj razini i na tome radimo. Naša misija je da razvijamo lokalnu zajednicu, lokalne poljoprivrednike, želimo upotrebljavati više lokalne hrane. Cilj nam je da ne budemo samo tranzitna i jednodnevna destinacija. U Lici se sve više razvija stacionarni turizam. Spajanje s lokalnom gastronomijom i proizvodnjom hrane, to je zapravo poanta svega. Projekt brendiranja kao svjetske destinacije zaštićenih područja, koji smo započeli prije deset godina, vidimo da ide u dobrom pravcu.

U Lici su na maloj površini tri nacionalna parka – Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i sjeverni dio Paklenice. Osim toga, tu su park prirode, pećinski park, Baraćeve špilje. Lika sigurno ima dobru perspektivu održivog turizma. Plitvička jezera imaju sedam desetljeća dugu tradiciju zaštite prirode, tako da se ono o čemu bi trebalo više povesti računa odnosi na područje koje graniči s nacionalnim parkom, da se provede standardizacija usluga, kao i strože kontrole. Javnost puno priča o turističkom razvoju, ali zaštita prirode je iznad svega.