
Kongresni centar Zagreb - projekt se dorađuje prema prijedlozima struke, slijedi arhitektonski natječaj

Generacijska smjena na tržištu rada više nije tek tema za budućnost. Famozna generacija Z sve je prisutnija među sudionicima konferencija, poslovnih susreta i incentive programa, a njezina očekivanja potiču organizatore na preispitivanje formata koji su godinama bili standard industrije. Međutim, promjene se ne odnose samo na mlađe sudionike. U istim kongresnim dvoranama danas se susreću četiri generacije – baby boomeri, generacija X, milenijalci i generacija Z – koje od događanja očekuju različite stvari, ali dijele potrebu za kvalitetnim sadržajem, korisnim kontaktima i osjećajem pripadnosti.
Prema procjenama predstavljenim na Svjetskom ekonomskom forumu, do 2034. godine čak 80 posto zaposlenih činit će milenijalci, generacija Z i prvi pripadnici odrasle generacije Alfa. Za organizatore to znači da publika na koju su navikli više neće biti ista. Prilagodba pritom ne može ostati na kozmetičkim promjenama poput kraćih predavanja ili većeg izbora digitalnih alata. Potrebno je ponovno razmotriti što sudionike motivira na dolazak, što smatraju vrijednim ulaganja vremena i novca te kakvo iskustvo očekuju.

Jesu li mladi manje spremni raditi ili samo drugačije gledaju na posao?
Generaciju Z često se opisuje kao manje lojalnu poslodavcima, nestrpljivu, zahtjevnu ili nedovoljno spremnu na naporan rad. No, koliko je takva slika utemeljena, a koliko proizlazi iz sudara različitih očekivanja na radnom mjestu?
Dio percepcije nastaje zato što mladi otvorenije govore o granicama između poslovnog i privatnog života, očekuju povratnu informaciju, jasnije definirane zadatke i mogućnost razvoja. Manje su skloni prihvaćati nepisano pravilo da se profesionalna predanost dokazuje dugim radnim vremenom, stalnom dostupnošću ili prihvaćanjem loših uvjeta kao nužnog početka karijere. Ono što iskusnijim kolegama može izgledati kao nedostatak strpljenja ili radne etike, mladi često vide kao pitanje transparentnosti, poštovanja i održivosti radnog odnosa.
Istraživanje Deloittea iz 2026., provedeno među više od 22.500 pripadnika generacije Z i milenijalaca u 44 zemlje, pokazuje da samo 25 posto pripadnika generacije Z preferira brzo napredovanje obilježeno čestim promaknućima. Većina radije bira postupniji razvoj ili promjene pozicija koje im omogućuju stjecanje iskustva. Samo šest posto navodi dolazak na vodeću poziciju kao primarni cilj karijere. To ne znači da nemaju ambicije, nego da uspjeh ne mjere nužno titulom ili brzinom uspona na hijerarhijskoj ljestvici. Važni su im stabilnost, razvoj vještina, financijska sigurnost i održivo radno opterećenje.
Iako nikad ne treba generalizirati i neke osobine pripisivati cijelog generaciji, percepcija poslodavaca postoji. Istraživanje britanskog CIPD-a pokazalo je da 53 posto poslodavaca koji su zapošljavali mlade smatra kako oni nemaju realna očekivanja o radu i radnom okruženju. Istodobno, 82 posto ispitanih poslodavaca smatra da je ravnoteža poslovnog i privatnog života mladima važnija nego prethodnim generacijama. Upravo tu nastaje prostor za nesporazum: očekivanja koja mladi smatraju normalnim dijelom kvalitetnog radnog odnosa dio poslodavaca još uvijek doživljava kao pretjerane zahtjeve.

Što nova generacija očekuje od poslovnih događanja?
Promjena očekivanja vidljiva je i u načinu na koji mladi biraju konferencije i poslovne susrete. Prema izvještaju Skift Meetingsa Events for a Multigenerational Workforce, posjećenost plenarnih predavanja među najmlađim sudionicima pala je za 50 posto. To ne znači da generacija Z ne želi učiti ili da joj nedostaje pažnje, nego da drugačije procjenjuje vrijednost vremena provedenog na događanju. Dugotrajna predavanja bez interakcije, unaprijed režirani paneli i općenite motivacijske poruke sve teže konkuriraju sadržaju koji donosi konkretna znanja i primjenjive uvide. Mlađi profesionalci žele čuti iskustva ljudi koji se svakodnevno suočavaju s izazovima u industriji, uključujući pogreške i neuspjehe, a ne samo pažljivo oblikovane priče o uspjehu. Zanimaju ih alati, praktični primjeri, nove tehnologije i znanja koja mogu odmah primijeniti u poslu.
Naravno, to ne znači da sva predavanja moraju trajati 15 minuta. Problem nije nužno duljina sadržaja, nego informacijsko preopterećenje i nedostatak smislenog sudjelovanja. Radionice, okrugli stolovi, razgovori u manjim grupama, interaktivno rješavanje problema i glasanje uživo nude različite načine uključivanja. Sudionici tako mogu odabrati format koji im najviše odgovara, umjesto da cijeli program prate kao pasivna publika.
Važan je i način na koji organizatori komuniciraju vrijednost sudjelovanja. Istraživanje American Express Global Business Travela i Ipsosa iz 2026. pokazuje da 67 posto poslovnih putnika generacije Z želi povećati broj poslovnih putovanja kako bi podržali razvoj karijere, što je gotovo jednako ukupnom prosjeku od 68 posto. Istodobno, 55 posto pripadnika generacije Z smatra da poslovna putovanja čine njihov posao zanimljivijim i ispunjenijim. Dakle, mlađi profesionalci nisu izgubili interes za poslovna putovanja i susrete uživo, nego samo žele znati što će im konkretno donijeti.

Autentičnost i održivost važniji od tehnologije
Iako je generacija Z odrasla uz digitalne tehnologije, pretpostavka da joj je virtualno povezivanje dovoljno pokazuje se pogrešnom. Energiju zajedničkog boravka u prostoriji s kolegama i stručnjacima smatraju iskustvom koje internetske platforme ne mogu zamijeniti. Pritom ne traže nužno više kontakata, nego kvalitetnije odnose i osjećaj pripadnosti zajednici. Umjesto neformalnog umrežavanja u kojem se sudionici prepuštaju sami sebi, bolje rezultate mogu donijeti tematske grupe, moderirani razgovori, mentorski susreti i jasno strukturirane prilike za upoznavanje. Posebno su korisne informacije o tome što sudionike očekuje, kome je pojedina sesija namijenjena i kako se mogu uključiti. Takva predvidljivost smanjuje nelagodu, osobito kod onih koji prvi put dolaze na veliko poslovno događanje.
Tehnologija pritom ostaje važna, ali ne kao cilj sama sebi. Iako generacija Z intenzivno koristi umjetnu inteligenciju, prema nalazima već navedenog Skift Researcha opreznija je od milenijalaca kada je riječ o prepuštanju kontrole umjetnoj inteligenciji. Više od tri četvrtine ispitanika želi zadržati potpunu ili djelomičnu kontrolu ako im AI alat planira putovanje. Digitalni alati trebaju olakšati iskustvo, ali ne i zamijeniti ljudsku interakciju.
Važan element iskustva postaje i održivost. Prema izvještaju Amex GBT-a i Ipsosa, čak 52 posto poslovnih putnika generacije Z osjeća krivnju zbog utjecaja poslovnih putovanja na okoliš, u usporedbi s 43 posto svih ispitanika. Osim toga, 56 posto pripadnika generacije Z spremno je odabrati manje praktičnu opciju putovanja ako je ona održivija, dok je ukupni prosjek 46 posto. Polovica mladih poslovnih putnika razmišlja i o smanjenju broja poslovnih putovanja zbog njihova utjecaja na okoliš.
Za organizatore to znači da održivost ne bi trebala ostati tek jedna od stavki u završnom izvještaju o događanju. Važna je u odabiru lokacije, načinu dolaska, lokalnim dobavljačima, gastronomiji i ukupnoj organizaciji programa. Pritom je važno ponuditi konkretne mogućnosti, a ne samo komunikacijske poruke o odgovornosti.

Ne dizajnirajte za generacije, nego za potrebe sudionika
Unatoč sve izraženijim razlikama u ponašanju i očekivanjima, stručnjaci upozoravaju da organizatori ne bi trebali upasti u zamku generacijskih stereotipa. Dob sama po sebi ne govori dovoljno o tome što pojedinac želi od događanja. Važnije je razumjeti njegove vrijednosti, profesionalnu fazu, ciljeve i motivaciju. U praksi to znači fleksibilnije programe, mogućnost izbora između različitih formata, vrijeme za odmor i neformalnu komunikaciju, zdravije opcije hrane te prostore za mirniji rad ili predah. Korisno je i već tijekom registracije saznati više o interesima i ciljevima sudionika, umjesto da se organizatori oslanjaju samo na podatke poput radnog mjesta ili titule.
Generacija Z kao budući organizatori događanja
Za kongresnu industriju ova je tema puno šira od prilagodbe programa mlađoj publici. Generacija Z danas je među studentima, pripravnicima i mladim zaposlenicima koji tek ulaze u industriju, a u sljedećim će godinama preuzimati sve odgovornije uloge u PCO agencijama, destinacijskim kompanijama, hotelima, kongresnim uredima i korporativnim event timovima.
Uloga organizatora događanja pritom se mijenja. Uz logistiku, budžete, produkciju i koordinaciju dobavljača, sve su važniji strateško razmišljanje, razumijevanje potreba sudionika, analiza podataka, upravljanje tehnologijom, mjerenje poslovnih učinaka i stvaranje iskustava koja imaju smisao.
To otvara pitanje pripreme novih generacija za posao koji se brzo mijenja. Mladi trebaju priliku za učenje kroz stvarne projekte, mentorstvo, postupno preuzimanje odgovornosti i razumijevanje cijelog procesa organizacije događanja. Poslodavci, s druge strane, moraju jasnije komunicirati što industrija nudi: dinamičan posao, međunarodne kontakte, kreativnost, mogućnost rada na različitim projektima i vidljiv rezultat vlastitog rada. No, jednako je važno ponuditi realne uvjete, strukturirano uvođenje u posao i mogućnost profesionalnog napredovanja.
Upravo će se tim pitanjima baviti i 15. Forum hrvatske kongresne industrije, koji Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) organizira 9. prosinca 2026. u hotelu Novotel Zagreb. Središnja tema Foruma bit će budućnost struke i izazov privlačenja i zadržavanja mladih talenata. Na tu temu izlaganje će imati prof. dr. sc. Danijela Ferjanić Hodak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je za te potrebe provela anketu među poslodavcima u industriji, ali i studentima. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li rezultati lokalnog istraživanja i panel ukazati na neke smjernice kako da se jaz među generacijama prebrodi i smanji, a kongresnu-incentive industriju preuzmu poduzetni, entuzijastični i sposobni mladi profesionalci.