Strategija razvoja hrvatskog turizma - operativne strategije

Nedavno usvojena Strategija razvoja hrvatskog turizma je precizna i kada je riječ o definiranju ključnih područja na kojima je potrebno djelovati („operativne strategije“) i na kojima bi trebao biti naglasak turističke politike naše zemlje do 2020. godine. Definirano je pet ključnih područja:

1. Marketing
- novi organizacijski ustroj Glavnog ureda HTZ-a i reorganizacija sustava TZ-a prema DMO-ima
- profesionalna procedura turističkog brendinga
- profesionalizacija odnosa s javnošću u turizmu
- prelazak na online komunikaciju prema tržištima
- permanentna edukacija kadrova na svim razinama

2. Razvoj turističke ponude
- definirano deset ključnih turističkih proizvoda: sunce i more, nautički turizam, zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, golf turizam, cikloturizam,   eno i gastroturizam, ruralni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam
- razvoj tih proizvoda će omogućiti smanjenje sezonalnosti i povećanje turističke   potrošnje

Za snažniji razvoj turističke ponude potrebni su i:  
a) privatizacija i aktiviranje državne imovine (privatizacija turističke imovine u državnom vlasništvu, aktiviranje neaktivne vojne i industrijske imovine; brownfield i greenfield)  
b) unaprjeđenje smještajne ponude (novi kapaciteti većinom u hotelima i resortima 4 i 5* te malim hotelima, povećanje kvalitete obiteljskog smještaja, podizanje kvalitete kampova)  
c) unaprjeđenje ostale turističke ponude (tematski parkovi, plaže, staze i šetnice, centri za posjetitelje, zabava, shopping ponuda i dr.)

3. Investicije
S obzirom da su nove investicije preduvjet za jačanje turističke konkurentnosti, Strategija jasno definira i Investicijsku strategiju, kojom se do 2020. godine predviđaju ukupna ulaganje od 7 milijardi eura i to u sljedeće svrhe:

• izgradnju novih hotela i resorta (oko 20 tisuća novih hotelskih soba) - 2,2 milijarde eura
• obnovu i rekonstrukciju postojećih hotelskih kapaciteta (oko 15-ak tisuća soba) - 825 milijuna eura
• ulaganje u male obiteljske hotele i pansione (200 novih malih obiteljskih hotela i   podizanje kvalitete postojećih malih hotela) - 295 milijuna eura
• ulaganje u ploveće male hotele (100 novih plovećih malih hotela (brodova) i  podizanje kvalitete postojećih) - 110 milijuna eura 
•  ulaganja u kampove (400 milijuna eura); smještajne kapacitete u   kućanstvima (700 milijuna eura); luke nautičkog turizma (552 milijuna eura);  kongresne centre (izgradnja najmanje dva velika centra, 46 milijuna eura);   tematske parkove (300 milijuna eura) - ulaganja u ostalu turističku infrastrukturu: sadržaji zabave, rekreacije, plaže, hrana i piće, shopping (1,5 milijarde eura)

U dijelu investicijskog okruženja predviđa se:
a) privatizacija državnih poduzeća
b) rješavanje pitanja turističkog zemljišta
c) približavanje uvjeta poslovanja konkurentskim destinacijama
d) nastavak jačanja uloge HBOR-a kao razvojne banke s poticajnim uvjetima za razvojne turističke projekte
e) korištenje EU fondova za sljedeća područja: javna infrastruktura za razvoj turizma, privatni poduzetnički pothvati, projekti obrazovanja u turizmu, promocije i zaštite okoliša

4. Razvoj ljudskih potencijala
- cilj: tržišno orijentiran sustav obrazovanja u turizmu

S obzirom da su tržišno konkurentni ljudski potencijali preduvjet kvalitete i rasta konkurentnosti hrvatskog turizma potrebno je:
a) uspostaviti jake regionalne centre obrazovanja za turizam unutar mreže srednjih strukovnih škola
b) uskladiti kurikulume sukladno potrebama gospodarstva
c) uspostaviti trening centre i tehnički opremiti strukovne škole
d) uspostaviti specijalizirane visoke poslovne škole
e) uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja

5. Upravljanje procesima
• Ministarstvo turizma definirano glavnim nositeljem provođenja Strategije
• potrebno konstituirati Međuministarsko stručno vijeće za turizam, čiji je glavni zadatak rasprava i donošenje godišnjih Akcijskih planova provedbe Strategije
• profesionalizirati sustav turističkih zajednica zbog povećanja učinkovitosti (DMO)

*     *     *

Prema Strategiji, do 2020. godine moguće je očekivati ekonomske učinke novoizgrađenih smještajnih objekata i ostalih investicija vezanih uz povećanje kvalitete turističke ponude. Hrvatski turizam bi u 2020. godini trebalo obilježiti:

• 7 milijardi eura novih investicija
• 955 tisuća ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima (+7%)
• oko 30 tisuća novozaposlenih u turizmu i pratećim djelatnostima
• 86 milijuna turističkih noćenja (+43%)
• 14,3 milijarde eura turističke potrošnje