×

Miroslav Dragičević: Bez Adriatice.net naš turizam je bezvrijedan

Miroslav Dragičević, analitičar i partner u Horwath Consultingu, objašnjava zašto podržava ulazak većinski državnih tvrtki u dokapitalizaciju najveće domaće turističke grupacije.
Miroslav Dragičević, analitičar i partner u Horwath Consultingu
Miroslav Dragičević, analitičar i partner u Horwath Consultingu

Uzimajući u obzir podatke koji za 10 mjeseci pokazuju pad turističkih dolazaka od tri posto te pad cijena hotela, neki analitičari procijenili su da će Hrvatska u 2009. od turizma zaraditi oko 750 milijuna kuna manje nego u prošloj, inače rekordnoj godini. To je nešto manje od prognoze pada od milijardu kuna, koju je na početku sezone iznio analitičar Miroslav Dragičević, partner u Horwath Consultingu. "Za precizne procjene još nemamo osnove, no njihov pad će biti najmanje 10% ili veći. Ni kad dođu službeni podaci turističkog prihoda, i dalje nećemo znati koliko su naši turisti potrošili jer nemamo sustav obračuna u skladu s metodama Svjetske banke i Svjetske turističke organizacije, već se služimo metodom HNB-a koja izračunava devizni priljev. Obračun turističkih prihoda se u svijetu radi na temelju različitih statističkih i poslovnih pokazatelja te anketa, a mi to još nismo primijenili što izaziva kaos koji treba srediti. Ministarstvo gospodarstva i turizma moraju sjesti i dogovoriti se kad ćemo to početi raditi.

Bi li po drukčijoj metodologiji ispalo da od turizma zarađujemo više ili manje?
Ne zna se. Jedino možemo nagađati, primjerice da većina "zimmer frei" biznisa prelazi u sivu ekonomiju.

Imate li saznanja kako hoteli ulaze u novu godinu?
U 50% hotela bar u prva tri mjeseca bit će teško, ako uopće moguće redovito isplaćivati plaće bez financijskih intervencija, jer novca nema. Najuspješnije hotelske kuće ostvaruju zanemarivu dobit. A najveće grupacije eventualno će se pokriti od dobrih rezultata u kampovima. No, to je sektor u kojem su moguće razne intervencije uz koje opstaje posao, pa se hoteli najvjerojatnije neće zatvarati. Vlasnik možda može bankrotirati, ali hotel može ići dalje uz novog upravitelja, ima takvih primjera i u Hrvatskoj.

Kakva će biti iduća sezona?
Ova godina bila je predkrizna, a 2010. će biti prava krizna godina, jer se efekt "last minute" na okolnom tržištu ispucao u 2009. i nećemo imati priliku nadomjestiti taj očekivani gubitak s okolnog tržišta zbog još prisutne krize. Eventualno njihov gubitak možemo kompenzirati gostima iz Skandinavije ili Engleske. Iduća godina bit će godina totalnih istina o poslovnoj, upravljačkoj i financijskoj snazi hrvatskog turizma.

Hrvatska se od 2010. počinje predstavljati kao lifestyle destinacija. Imamo li pokriće za to?
Strateškim marketing planom odlučili smo da budućim razvojem slijedimo sjeverne etablirane konkurentske zemlje Mediterana i srednje Europe. Tek treba kreativno riješiti osnovne komunikacijske standarde koje izviru iz te osnovne ideje. Sloganom "Mediteran kakav je nekad bio" iskoristili smo kartu čiste prirode i on je završio svoju misiju jer je blagotvorno djelovao na tržište zainteresiravši goste da dođu k nama. No, onda su mnogi pripadnici takozvane više klase Hrvatsku doživjeli razočaravajućom, jer je prirodi nedostajao sadržaj. Zadnjih sedam godina napravili smo neke pomake, imamo dobre restorane, vina, maslinovo ulje, i započeo je neki kulturni preokret. Sada želimo istaknuti je da smo dio zapadne civilizacije koja izrazito cijeni prirodne i kulturne značajke destinacija, a ne recimo neki Dubai. Istra na tome kapacitete puni cijelu zimu. Imamo svega, no nitko to ne zna, niti je itko to prenosio potencijalnim gostima.

Što treba mijenjati da se ta poruka počne prenositi?
Treba ukinuti Hrvatsku turističku zajednicu kao političku organizaciju, napraviti nacionalni marketinški ured koji se mora profesionalizirati i kao nacoinalna promidžbena agencija odgovarati Vladi. Treba napraviti regionalne destinacijske urede koji se bave marketingom, a lokalnima treba oduzeti marketing i dati im da se bave pružanjem informacija gostima. To nam je jasno već godinama, no ne mijenja se.

Zagovarate i ideju formiranja nacionalnog turoperatora. Može li to biti Adriatica.net?
Zbog naslijeđene strukture u Hrvatskoj ne možemo napraviti turizam u idućih 10 godina bez jakog nacionalnog konsolidatora koji bi imao ambiciju na našem, ali i tržištima regije. Tisuću turističkih agencija ne mogu komercijalizirati svoju ponudu bez jakog posrednika između ponude i globalnog tržišta turoperatora. Danas su u Europi samo dva igrača, TUI i Thomas Cook koji vladaju tržištem te imaju ogroman broj kapaciteta. Hrvatska im nije zanimljiva jer zbog barijera u razvoju nikad nije dopustila jednom TUI-u da gradi hotele, niti bi ti hoteli davali povoljan povrat investicije. Naša hotelska struktura ostala je izvan jakih veza s globalnim tržištem i zato je nužan nacionalni igrač koji će u savezu s hotelima i nacionalnim prijevoznikom poput Croatia Airlinesa ozbiljno komercijalizirati Hrvatsku i cijelu regiju. To je potrebno sve dok se ta regija ne civilizira, što će trajati do 15 godina.

Tko to u Hrvatskoj može provesti?
Jedini tko za to ima snage je Adriatica.net jer svojevrsnim "blitzkriegom" razvila mrežu koja to može provesti. Mislim da je i država shvatila da bi bilo šteta taj projekt maknuti sa scene, jer bez takvog igrača naš turizam postaje bezvrijedan.

Podržavate li da u dokapitalizaciju Adriatice.net uđu i tvrtke čiji je većinski vlasnik država?
Budući da država uopće nije vodila brigu o privatizaciji hotelske industrije, jer je upravo zbog neinteligentne privatizacije dovela turističku industriju u nekonkurentan položaj, ovdje je dobila šansu da se iskupi i da podrškom jednom jakom nacionalnom igraču integrira interese industrije

Diskriminira li država ulaganjem u Adriatica.net ostale privatne agencije? UHPA to tvrdi i podsjeća da je Adriatica u tešku situaciju došla lošim odlukama menadžmenta privatne tvrtke.
Mislim da za takve optužbe nema osnova. Nakon raspada Jugoslavije mnogi veliki sustavi raspali su se u puno malih i danas u Hrvatskoj ima tisuću putničkih agencija, koje su premale da uđu u takav projekt. Manje agencije imaju mogućnost da se razvijaju u pojedinim nišama.