Dubrovnik je grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine).Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba. U prošlosti je bio Grad-Republika, uz Veneciju jedan od najpoznatijih kulturno-gospodarskih središta na Mediteranu. U novijoj povijesti je središte suvremenih kulturnih i turističkih zbivanja: grad ljetnog festivala - međunarodne smotre vrhunskih dostignuća glazbeno-scenskog stvaralaštva, grad muzeja i galerija. Te vrijednosti stvorile su od Dubrovnika prostor koji pruža bogati izbor raznovrsnih doživljaja i uzbuđenja, ali i potpuni odmor u tihom, umirujućem okolišu blage mediteranske klime i prekrasnih primorskih pejzaža.
Uspješan razvoj Dubrovnika u prošlosti, čije se gospodarstvo temeljilo na pomorsko-trgovačkoj djelatnosti, ponajprije je uvjetovan povoljnim zemljopisnim smještajem.
Na ulasku u Jadransko more to je prva otocima zaštićena točka na pomorskom putu od istoka prema zapadu, a dolinom Neretve najbrže je povezan s unutrašnjošću. Novija arheološka istraživanja utvrdila su da je naselje na mjestu današnjeg grada postojalo u 6. stoljeću, a vjerojatno i prije. Širi se dolaskom Hrvata, nakon napuštanja antičkog Epidaura (današnji Cavtat) u 7. stoljeću.
Pojačani promet između istoka i zapada, za vrijeme i nakon križarskih ratova, potaknuli su u 12. i 13. stoljeću razvoj pomorsko-trgovačkih središta na Mediteranu i Jadranu, među njima i Dubrovnika. Oslobađanje od mletačkog utjecaja, koje je Dubrovnik ishodio Zadarskim mirom 1358., presudno je za njegov daljnji uspješan razvoj. Ostalim dalmatinskim gradovima to nije uspjelo pa su 1420. g. definitivno potpali pod vlast Mletačke Republike. Već tijekom 14. i u 15. stoljeću Dubrovnik je, uz Veneciju i Anconu, najznačajnije pomorsko-trgovačko središte na Jadranu. Ugovorima i kupnjom Dubrovčani proširuju svoj teritorij od Kleka na sjeveru do Sutorine na ulazu u Bokokotorski zaljev, zajedno s otocima Mljetom, Lastovom, Elafitima i Lokrumom.
U 15. stoljeću potpuno je izgrađen državnopravni položaj Dubrovačke Republike, što znači samostalno biranje kneza i vijećnika, kovanje novca i državna zastava s likom sv. Vlaha, samostalno zakonodavstvo i pravo otvaranja konzulata u inozemstvu. Prema aristokratskom ustavu, temelj državne vlasti činilo je Veliko vijeće dubrovačke vlastele koje bira Vijeće umoljenih i Malo vijeće kao izvršni organ Velikog vijeća. Knez se birao svaki mjesec kao nominalni simbol vlasti.
Dubrovčani su već u 15. stoljeću dobro organizirali tranzitnu trgovinu s balkanskim zaleđem. Zbog sve jače osvajačke politike Turske na Balkanu, Dubrovačka Republika je 1525. prihvatila tursko pokroviteljstvo i plaćanje tributa, ali su od njih ishodili slobodu trgovanja po čitavom turskom carstvu, uz carinu od samo 2 %. Malena država, bez vlastite vojske, dovela je do savršenstva svoj obrambeni sustav vještom diplomatskom službom i razgranatom konzularnom djelatnošću. Ustrajavanje na neutralnosti u međunarodnim sukobima i pokroviteljstvu moćnih država, poglavito Španjolske i Vatikana, omogućuju joj očuvanje nezavisnosti. Jedini stalni konkurent i neprijatelj bila joj je Mletačka Republika.
Zlatno doba Dubrovačke Republike nastupa u 16. stoljeću kada sjaj i moć Mletačke Republike jenjava. Temelj prosperiteta čini pomorska trgovina. Dubrovačka trgovačka mornarica u 16. stoljeću svojom kvalitetom i brojem od 180 do 200 brodova dostiže svjetsku razinu. Grade se sve veći brodovi tipa galijuna, karaka i nava, koji poduzimaju sve duža i opasnija putovanja po cijelom Mediteranu, Crnom moru i oceanom do sjevernih luka Engleske i Njemačke, a plovili su i do Indije i Amerike. Dubrovčani postaju svjetski poznati i traženi prijevoznici tereta, s vrlo razgranatim pomorsko-trgovačkim poslovanjem.
Materijalno blagostanje, osjećaj sigurnosti i slobode, formiralo je kulturu življenja u humanističkom duhu i potaklo kreativan stvaralački polet. Dubrovnik doseže blistave domete u svom urbanističkom i graditeljskom razvoju koji se zadržao do danas u književnosti i pjesništvu (Marin Držić, Ivan Gundulić), znanosti (Ruđer Bošković) i mnogim drugim vidovima umjetnosti i kulture.
Opća kriza pomorstva na Mediteranu u 17. stoljeću pogodila je i dubrovačku pomorsku trgovinu. Katastrofalni potres 1667. doveo je Dubrovačku Republiku u kritično razdoblje borbe za opstanak i političkog očuvanja nezavisnosti. 18. stoljeće donosi Dubrovniku priliku za gospodarskom obnovom u pomorskoj trgovini pod neutralnom zastavom i tako dočekuje Napoleonovo ukinuće Dubrovačke Republike 1808. Bečkim kongresom 1815. dubrovačka regija je pripojena ostalom dijelu Dalmacije i Hrvatske i od tada dijele zajedničku političku sudbinu.
Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i srpske agresije na Hrvatsku, Dubrovnik je bio napadnut u listopadu 1991. neviđenom uništavajućom silom Srba i Crnogoraca, u nakani da čitav kraj osvoje i unište. Dubrovački kraj je bio okupiran i znatno porušen, a sam grad u osmomjesečnom potpunom okruženju više puta bombardiran i najbrutalnije razaran, posebno 6. prosinca 1991. g.
Danas je ratom oštećena spomenička baština Dubrovnika najvećim dijelom popravljena. Obnovljeni hoteli, vrijedni sadržaji Dubrovačkog ljetnog festivala, kao i druga kulturna događanja, bitni su preduvjeti za razvoj modernog turizma.
Gradske zidine su jedan od najmonumentalnijih fortifikacijskih spomenika u Europi i primjer razvoja arhitekture tvrđava.
Gradnja prvih utvrda započela je već u 8. stoljeću, ali je najintenzivnija izgradnja bila od sredine 15. do kraja 16. stoljeća. Veliki potres 1667. nije ih mnogo oštetio.
Zidine opasuju grad u obliku nepravilnog višekutnika, s kulom Minčetom na najvišem sjeverozapadnom kopnenom uglu grada i tvrđavom Sv. Ivana s morske, jugoistočne strane.
Jake tvrđave poput Lovrijenca na Pilama i Revelina na Pločama, mada su odvojene od zidina, spadaju u obrambeni sustav.
Zid je na mjestima visok 22 m, debljina zida s kopnene strane je od 4 do 6 m, a s morske strane jedan i pol do 3 m. S kopnene strane pred glavnim zidom je predziđe s 10 polukružnih bastiona, a pred njima je bio jarak. Glavni zid ima 14 četverouglastih kula, 2 okrugle kule, 2 ugaone utvrde i 4 bastiona.
Tri su ulaza na gradske zidine: na Stradunu kod vrata od Pila, kod Tvrđave sv. Ivana i kod Tvrđave sv. Luke.
Web: citywallsdubrovnik.hr
Dugogodišnji razvoj turizma u Dubrovniku je već od svog početka bio praćen i postepenim razvojem kongresnog turizma, jer su se u vrijeme Dubrovačke Republike domaćini brinuli za ugodan boravak diplomata, gostiju i inozemnih posjetitelja. Početkom razvoja organiziranog turizma smatra se otvaranje hotela Imperial 1887. godine, kad se u arhivskim dokumentima bilježi i podatak o prvom međunarodnom skupu održanom u našem Gradu.
U proljetnom i jesenskom dijelu turističke godine Dubrovnik ugoščava sudionike međunarodnih skupova i kongresa, te grupe s posebnim programima putem kojih se i u ovim razdobljima ostvaruju izvrsni turistički rezultati.
Izvrsna ponuda za organizaciju kongresa i vrlo dugo iskustvo u ovom segmentu turističkog poslovanja čini Dubrovnik najvažnijim kongresnim odredištem Hrvatske. Istraživanja posljednjih godina pokazuju da je ekonomski učinak od ovog turističkog segmenta u porastu, kao i da je Dubrovnik grad s najviše organiziranih kongresa, seminara i incentiva u Hrvatskoj. Pokazatelji govore da su sudionici kongresa, te organizatori uglavnom iz europskih zemalja. Na globalni rast trendova kongresnog turizma Dubrovnik reagira promptno i prilagođava se zahtjevima ove klijentele.
U hotelima kao što su Dubrovnik Palace, Excelsior, Bellevue, Grand Villa Argentina, Grand hotel Park, Importanne Resort, Dubrovnik President, Valamar Lacroma Resort, te Dubrovnik Sun Gardens održava se niz kongresa, seminara i godišnjih sastanaka. Od početnih osamdesetak sudionika danas govorimo o dvostrukom povećanju broja delegata po kongresu i seminaru. Poznato je da se Dubrovnik afirmirao kao vrhunski centar za kongrese od 150 do 700 sudionika što ga svrstava u red najpoznatijih kongresnih gradova Europe. S obzirom da kongresna sezona produžuje turističku sezonu, započinjući u rano proljeće i završavajući koncem studenoga većina hotela koji imaju kongresnu ponudu posluju kontinuirano tijekom cijele godine. Izuzetno povoljni klimatski uvjeti i sve bolja zračna povezanost Dubrovnika s ostatkom svijeta je važna za buduće kongresno cjelogodišnje poslovanje kao i za ugoščavanje ostalih vrsta posebnih događanja. Dodatna atrakcija za sudionike skupova i kongresa zasigurno je mogućnost organizacije poslovnih susreta u inspirativnim povijesnim prostorima, renesansnim palačama ili srednjovjekovnim tvrđavama.
Ležerniji dio kongresa i skupova u Dubrovniku će činiti probrana posebna događanja u vrhunskim ugostiteljskim objektima, na terasama s nezaboravnim pogledom na Jadransko more i zalazak sunca, te blaga klima koja omogućava užitak u prirodi tijekom cijele godine.
Incentive i team-building programi u Dubrovniku će dobiti drugu dimenziju, postat će nezaboravan doživljaj, kakav Dubrovnik sam po sebi i jest.
Kongresni ured
Kongresni ured formiran pri Turističkoj zajednici grada Dubrovnika organizatorima poslovnih sastanka, kongresa i incentiva osigurava asistenciju i olakšava realizaciju njihovih projekata.
Pružamo nepristranu pomoć i dajemo savjete za organizaciju vaših skupova i posebnih događanja, pomažemo pri odabiru i rezerviranju prostora i lokacija, pripremi ponuda, organizaciji inspekcijskih posjeta, osiguravamo besplatan promotivni materijal o gradu Dubrovniku.
TZ Grada Dubrovnika – Kongresni ured
Brsalje 5
Tel: +385 20 323 887
Fax: +385 20 323 725
conference@tzdubrovnik.hr
romana.vlasic@tzdubrovnik.hr
tzdubrovnik.hr
Jedan od najljepših mediteranskih gradova, ali i vodeće hrvatsko kongresno središte, Dubrovnik je svake godine domaćin niza međunarodnih i domaćih stručnih skupova. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude.
Dubrovnik je poznato kulturno središte. Njegove mnogobrojne crkve i drugi sakralni objekti, gradske zidine i tvrđave, muzeji… svojom iznimnom povijesnom vrijednosti očaravaju svakog posjetitelja ovog drevnog grada. Dubrovnik je grad s bogatom kulturnom ponudom u kojoj se uz brojne izložbe, koncerte, kazališne predstave, razne festivale, ističu tradicionalne "Dubrovačke ljetne igre" u okviru kojih se pod vedrim nebom i na raznim lokacijama u gradu odvijaju brojni koncerti i kazališne predstave.
Najvažniji festivali:
Dubrovački ljetni festival
Dubrovački zimski festival
Good food festival
Midsummer scene
Ana u gradu
Mali glazbeni festival Park Orsula
Međunarodni festival opernih arija
Međunarodni glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto
Dubrovnik Festiwine
Le petit festival du theatre
Gastronomska ponuda Dubrovnika je šarolika i raznovrsna, prilagođena željama gostiju od kojih neki biraju u konobama kušati izvornu tradicionalnu hranu, dobar pršut ili sir iz ulja, salatu od hobotnice, zelenu menestru ili šporke makarule, svježu jadransku ribu do onih koje žele ugođaj vrhunskog restorana i prvoklasne usluge, delicije pripremljene na način koji će zadovoljiti i najzahtjevnijeg gurmana.
Gastronomska scena Dubrovnika dinamična je i chefovi se sve više bave reinterpretiranjem tadicionalne hrane. Vina su priča za sebe- božanstvene kapljice Malvasije dubrovačke, puni okus Plavca Malog... vinski su barovi nova „in mjesta" u Gradu kojeg vole poznati i slavni,u kojemu se snima planetarno popularni serijal Igra prijestolja, filmske produkcije i Bollywooda i Hollywooda, a svjetski „celebrities" krstare dubrovačkim akvatorijem,uvečer šećući Stradunom – jednom od najljepših ulica svijeta. Zašto im se ne pridružite?
1. Zato što nikad niste bili tu.
Vi ne volite riječ nikad. Ona nije dio vašeg svjetonazora, vašeg rječnika, a nije ni u rječniku od kojeg je sastavljen Dubrovnik. Dubrovnik se sav temelji na uvijek i na svim izvedenicama toga značenja. To vam je zajedničko i to zbližuje vas i ovaj grad u koji ćete doći zato što sebi ne ćete, i ne možete, dopustiti da to nikad ne učinite. Svijet koji ste do sada poznavali dopunit ćete dijelom koji ga čini za-uvijek potpunim, savršeno cjelovitim - dodat ćete mu Dubrovnik.
2. Zato što ste već bili tu.
Vama je drago vraćati se na mjesta na kojima vam je bilo lijepo. U Dubrovniku vam je, priznajte, bilo i više nego lijepo. Zato nastojite što češće dolaziti ovamo, obnavljati osjećaj ugode i užitka koji vas ovdje obuzima. Svatko voli ponovno na usnama osjetiti zanosni dodir poljupca, na nepcu okus omiljenog jela ili pića, u nosnicama dah najdražeg mirisa. Dubrovnik je sve to zajedno, i poljubac, i jelo i piće, i miris svježe kamene ruže s tisuću latica njegovih zlatnocrvenih krovova.
3. Zato što volite putovati.
Takvi ste i takvi želite ostati: putovati, putovati, putovati! Istina, nisu svi putovi jednako privlačni, niti su sve ceste jednako ugodne. Vas ipak ovamo vodi drukčija vrsta ceste. Vodi vas vaš nemir, uzbuđenost i ushićenost vaša zbog neprestane mogućnosti pojave prizora potpuno neslućenih i iznenađujućih, pojava koje su izvan zaliha vaših dotadašnjih iskustava. Dubrovnik je takav prizor i takva pojava, odakle god mu priđete. Sagradit će se pred vama kao čisto iznenađenje, kao prizor bez usporedbe, kao razlog koji će najbolje opravdati to vaše putovanje. Putovati u Dubrovnik nije bilo kamo. To je...Vidjet ćete onda kad dođete. Neka to bude što prije.
4. Zato što ne volite putovati.
Takvi ste i takvi želite ostati. Volite čvrst i poznat svijet dragih stvari i dragih ljudi, pouzdan i provjeren. Nevoljko prelazite svoj kućni prag. Želite biti potpun gospodar svoga svijeta. Nimalo ne griješite: svijet dolazi k vama toliko koliko vam je potrebno za dijalog s njim i s njegovim stvarima. Upravo zbog toga trebate poći u Dubrovnik. On je kao stvoren za vas. Zatvoren u svoje zidine, intiman je kao vaša soba, prisan kao salon. U njemu ćete naći svijet koji volite, čvrst i poznat, pun dragih, sporo promjenjivih stvari, pouzdan i provjeren. Bit će vam kao da ste oduvijek živjeli tu.
5. Zato što volite biti u društvu s nekim koga volite.
Izabrali ste pravo mjesto, na petoj strani svijeta - onoj gdje je srce. Ako je vaša ljubav jaka, ovdje će postati još jača. Ako vaša ljubav, možda, slabi, u Dubrovniku će naći nove, okrepljujuće snage. Vidjet ćete da se pod mlakim pepelom ljubavi još krije vruće srce, a ne krumpir. Treba ga samo - srce! - staviti na dlan i poći u šetnju Stradunom. Nad Dubrovnikom ima dovoljno zvijezda za svaku vašu želju, mjesečine za svaku vašu čežnju. Tu ćete odjednom aktivirati onaj najnježniji dio svoga riječnika. Vidjet ćete da šaputanje na Porporeli zvuči drukčije nego igdje na svijetu. Na Lokrumu ćete otkriti ljepotu gole kože. Naučit ćete što je to strast. Dubrovnik je mjesto sretnih ljubavi. Vi ste dokaz tome.
6. Zato što želite biti sami.
Vašoj samoći Dubrovnik će spremno pridružiti svoju. On, kao i vi, zna kako treba biti sâm. On, kao i vi, zna kako treba biti sâm. On, kao i vi, sebi samom najbolje je društvo, u svakom trenutku dana, u svako godišnje doba; ljeti čak ponajviše.
U najvećoj se vrevi krije najviše samoće, u najvećoj je gužvi najlakše biti sâm. Svaka ulica Dubrovnika pruža vam mogućnost sasvim nove samoće, gotovo neprimjetne sjete, prepoznatljive samo vama koji ste vješti znalac i kušač melankolija. Godit će vam gorda samotnost Lovrjenca, velebna osama Minčete, zaštitnički samotnički plašt tvrđave Sv. Ivana, samotarski stavmasivnog Revelina, melodična blistava pustoš poslije-ponoćnog Straduna.
Njegovana samoća Dubrovnika njegovat će vašu samoću, sve dok je ne poželite podijeliti s nekim s koji zaista vrijedi biti sâm.
7. Zato što su vas na to nagovorili.
Dobro su učinili, zar ne? Vi se, naravno, nikada ne date nagovoriti. Čvrsti ste u svom stavu da sve svoje odluke donosite samostalno. Vaši su vam prijatelji, međutim toliko pripovijedali o svom boravku u Dubrovniku da vam se to činilo pretjeranim. Osjetili ste potrebu da sve to provjerite. Obuzela vas je čak i neka zavist.Odmah ste otišli svom tour-operatoru, informirali ste se o svemu, do u tančine. Vi uvijek tako činite. Zatim ste otputovali, ne govoreći nikome ništa. Svi su mislili da ste, kao i svake godine, otputovali k punici. Vi ste međutim došli u Dubrovnik. To vam je bila najbolja odluka. Kad ste se vratili kući, rekli ste prijateljima: Imali ste pravo! Dobro je što ste me nagovorili. Otvorili ste zatim bocu Dingača i popili ga s njima, pokazujući im fotografije na kojima se vidite vi, a iza vas Dubrovnik.
8. Zato što volite Shakespearea.
Tako je to kod vas još od malih nogu. Pročitali ste sve što je napisao, i sve što je o njemu napisano. Najviše, naravno, volite Hamleta. Zbog tog njegova danskog princa putovali ste svakamo gdje mu se prikazivao Duh. Sada ste došli u Dubrovnik. Gledate Lovrjenac - Hamletov Elsinore. Uzbuđeni ste. S mnoštvom se penjete uz ove visoke stube. Ulazite na ova uska vrata. Znate napamet sve bitne monologe i sve dijaloge, jezik predstave zato što vam nije smetnja. Ljetna je topla noć, ali stražarima na klupi hladno je. Ojavljuje se Duh i sve počinje. Na kraju odjekne top. Četiri kapetana iznose Kraljevića u susret zvijezdama i anđeoskim četama. Silazite u grad. Ne možete opisati to što osjećate. Nije ni potrebno. To samo vi znate, kao što sada znate i to da samo radi Hamleta vrijedi doći u Dubrovnik, čak i onda kada nije na repertoaru. Svi putovi Hamleta vode na Lovrjenac.
9. Zato što volite dobar provod.
Niste u tome sami. Svi to volimo, u pravo vrijeme, na pravom mjestu. Pođite zato u Dubrovnik. To je pravo mjesto za provod. Nađite se ovdje na Staru godinu. Zelenci s gradskog sata za vas će dvaput ponoviti svojih dvanaest udaraca. Dvaput će stići Nova godina; po drugi put nakon tri minute. Najmanje toliko neka traje vaš poljubac.Ne dođete li tada, dođite za otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. Bit ćete očarani onim što vidite. Nakom toga slijedi Dubrovačka noć! Svaka noć, kao što znate, ima svoju moć, ali ta dubrovačka ima posebno čudesnu moć.U to ćete se lako uvjeriti. Naći ćemo se, zna se gdje, u „Taliru", kod Frana...
10. Zato što vam se tako prohtjelo.
Vi uvijek tako činite. Hiroviti ste. Zašto ne? Život je tako zabavniji, nepredvidljiviji. Jeste li ikad igrali onu igru? Slična je pikadu, a ipak malo drukčija. Stavite na vrata veliku kartu svijeta, zažmirite i bacite strjelicu. Otputujte onamo gdje se zabode.Ako još niste igrali tu igru, vrijeme je da počnete. Unatoč nevjerojatnom zakonu vjerojatnoće, uvjeren sam da će vaša strjelica pasti točno ondje gdje leži Dubrovnik. Vidjet ćete da je to u Hrvatskoj, na obali Jadrana. Sve ostalo otkrit ćete kad dođete ovamo. Uzmite dakle hrabro pikado u ruku, zažmirite i naciljajte. Nije važno gdje će strjelica pasti - vi ćete doći u Dubrovnik. Zašto? Zato što se vama to tako prohtjelo!
Autor: Luko Paljetak
