U Hrvatskoj u 2023. u komercijalnim objektima ostvaren rast u noćenjima u odnosu na 2019. godinu
Sve što se događalo nakon toga išlo nam je u prilog: mjere javnog sektora usmjerene na organizirane dolaske u predsezoni, raspored praznika na glavnim emitivnim tržištima te vrlo povoljni vremenski uvjeti. Imajući u vidu ovisnost o vremenskim uvjetima, problematični raspored praznika koji su motivator vala putovanja i psihozu koja trese Europu, situaciju moramo ocijeniti ozbiljnom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ne bilježimo rast rezervacija i najava, naprotiv. Sve u svemu, jasniju sliku imat ćemo u siječnju, no smatram da će 2012. biti bolja od 2009. i 2010., ali će biti teško doseći ostvarenje ovogodišnje turističke sezone", procjena je Kristiana Šustara, predsjednika Uprave HUP-a Zagreb i čelnika krovne udruge hotelijera Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu (HUPUH), za turističku sezonu 2012.
Hotelijeri već dulje upozoravaju da hrvatski turizam stagnira, što se ogleda u profilu gostiju, izvorišnim tržištima te u fizičkim i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije.
Potrebna konstanta
Hoteli posluju u izrazito lošim uvjetima, napominje Šustar, dobrim dijelom jer su ekonomski i pravni okviri nedorečeni. Na hotele se odnosi samo 12,5 posto kapaciteta u Hrvatskoj, a u turističkom sektoru nema novih investicija, što utječe i na ukupnu turističku ponudu.
"U 2011. ostvarili smo vrlo dobar rezultat u ovim okolnostima. No jedna godina neće riješiti činjenicu da smo još uvijek nedovoljno konkurentni i da nam nedostaju investicije. Još uvijek nismo postavili ukupnu infrastrukturu kako bismo napravili pomake prema ozbiljnijem širenju sezone. Bez jasne strategije koja mora uključiti jasan gospodarski, fiskalni i pravni okvir mogući su samo kozmetički pomaci", kaže Šustar, koji ipak pohvaljuje Vladu, za koju kaže da je odradila dobar posao u tržišno usmjerenim mjerama te da su započeti određeni procesi koji će imati dugoročno pozitivan učinak.
"Ali to još uvijek nije dovoljno. Problem nam može biti naš mentalitet. Često se događa da se kod promjena, neovisno o tome bile one u kontekstu politike ili gospodarstva, negira sve što se prethodno događalo. Svi procesi počinju od početka, a svi koji su realizirani ili su u tijeku proglašavaju se pogrešnim. Naravno da stvari tako ne stoje i nadamo se da postoji dostatna razina zrelosti da izbjegnemo takve probleme. Ključni su potezi za novu vladu, uza smanjenje stope PDV-a, dovršetak strategije i provedba mjera", smatra Šustar.
Nova tržišta
Hotelijeri inzistiraju na smanjenju stope PDV-a jer Hrvatska u usporedbi s mediteranskim zemljama ima najvišu stopu u turizmu. U kontekstu Europske unije smo na 20. mjestu po visini stope na smještaj te na 25. po visini stope na ugostiteljstvo (od 28 zemalja). U turističkoj konkurentnosti, prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, Hrvatska se nalazi na 34. mjestu među 139 zemalja svijeta, no po poreznom je teretu na 134. mjestu.
"Konkurentnost sektora u tom je kontekstu ključna, a upravo je PDV prvi korak koji moramo napraviti. Mediteranske zemlje, čija gospodarstva znatno ovise o turizmu (mi smo u toj grupi među vodećima) to su prepoznale i povukle adekvatne poteze. Iskustva i primjeri smanjenja PDV-a rezultirali su povećanjem potrošnje, zaposlenosti i investicija, uz smanjenje sive ekonomije. Model je, dakle, jednostavan, na nama je samo da ga iskoristimo", kaže Šustar.
Direktorica zagrebačkog hotela Palace Josipa Jutt Ferlan također kaže da prognoze zasad ne idu u prilog turističkoj branši i da zapravo nitko ne zna koliko će teška biti iduća godina.
"Bude li kriza u eurozoni kulminirala iduće godine, a s obzirom na to da odatle uglavnom dolaze naši gosti, može se očekivati znatan pad poslovnih putovanja. Kako već sada ulazimo u sezonu nižeg zauzeća, a početak 2012. godine zasigurno neće biti bolji, konstantno provodimo racionalno upravljanje troškovima i već sad planiramo rezanje troškova za prvi kvartal iduće godine. Kriza koja je nastala 2008. pokazala je da su preživjeli oni koji su i u vrijeme dok im je posao cvjetao racionalno vodili politiku upravljanja troškovima. Koliko god dobro radili u hotelijerstvu, nikad se ne smijemo opustiti jer je to vrlo osjetljiva grana gospodarstva koja nije samo podložna sezonalnosti, već i raznim drugim utjecajima poput vremenskih nepogoda, gospodarskih kriza, poskupljenja režijskih troškova i sličnih nameta", tvrdi direktorica Palacea.
U hotelu imaju već zabilježene dolaske turista iz Kine, Brazila i Indije, ali to još uvijek, kaže, nije u tolikom broju da bismo mogli očekivati da će nas ta tržišta spasiti.
"Da bismo pridobili turiste s novih tržišta, treba proći više od jedne sezone. Moramo biti realni u očekivanjima. Hrvatska je premala zemlja da bi sama pokrenula masovnije dolaske turista iz spomenutih dalekih zemalja. Također je zanimljivo da je u generalnim strategijama turizma EU za 2012. godinu upravo Južna Amerika uvrštena kao tržište na koje će se zemlje eurozone fokusirati u turizmu. Njihovim projektom pod nazivov ’50.000 turista’ stimuliraju se aviokompanije i hoteli da od listopada 2012. do kraja ožujka 2013. prevezu i smjeste u hotele 25.000 turista iz Južne Amerike u Europu”, navodi naša sugovornica.
Na nedavno održanom turističkom sajmu u Londonu World Travel Market moglo se čuti kako se u Europi ove godine očekuje pet posto više turističkih dolazaka. Boris Žgomba, direktor pulskog touroperatora Unilinea i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, kaže da je za takvo predviđanje potrebno pričekati i vidjeti kako će se razvijati situacija.
Niži PDV turizmu
"Činjenica je da je Europa ušla u novu recesiju. Nakon Grčke, Portugala i Irske velik uteg europskom gospodarstvu donosi i razvoj situacije u Italiji i Španjolskoj. Neminovno je da će takav razvoj utjecati na cjelokupnu eurozonu. Njemački će rast doživjeti stagnaciju, a upravo je Njemačka naše ključno emitivno tržište. Obistine li se predviđanja o rastu od pet posto, možemo govoriti o uspjehu turističke sezone i u nas", kaže Žgomba, koji kao i hotelijeri smatra da bi smanjenje PDV-a u turizmu trebao biti jedan od ključnih poteza nove vlade. Osim toga, vjeruje da će nova vladajuća garnitura zadržati dosadašnje mjere udruženog oglašavanja jer su se pokazale višestruko isplativima.
"Novoj će vladi trebati neko vrijeme da se uhoda i pohvata sve konce prije nego što stisne puni gas. Očekujem rast gospodarstva, a posljedično i rast zapošljavanja. Na razini turizma potrebno je da nova vlada prepozna važnost turističke usluge i osigura smanjenje stope PDV-a barem na razinu stope za usluge smještaja. U tom bismo slučaju došli do vrlo važne točke za strategiju turizma. Hrvatskoj nedostaje elitni turizam pa je i na tom području potrebno pokrenuti određene pomake i osigurati znatna strana ulaganja", napominje Žgomba, a kako svi akteri u turizmu ističu potrebu za novim investicijama, pitanje je kako će se za to osigurati novac s obzirom na probleme u bankarskom sektoru?
"Hrvatsko gospodarstvo u cjelini trpi posljedice dužničke krize u Italiji s obzirom na to da nam je ta zemlja najveći trgovinski partner, a poznato je da ključne banke imaju sjedišta upravo u Italiji. Ovisno o daljnjem razvoju situacije negativan bi se utjecaj mogao kroz određene aspekte preliti na iduću turistički sezonu. Priliku vidim u trendu prema kojem se domaće banke sve više financiraju iz domaćih izvora pa bismo u tom detalju mogli pronaći pozitivan efekt za taj problem", smatra Žgomba.
U Hrvatskoj turističkoj zajednici donosi se program rada za 2012. godinu. Program će vjerojatno biti prihvaćen kad budu poznati ključni ljudi koji će resor turizma voditi sljedeće četiri godine.
Iz HTZ-a kažu da će se u strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti i dalje voditi postavkama Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014. te potrebama i zahtjevima hrvatskog turističkog gospodarstva, kao i aktualnim trendovima u turističkom marketingu.
U sklopu HTZ-a djeluje i Hrvatski kongresni i insentiv ured koji za sljedeću godinu najavljuje održavanje nekoliko većih međunarodnih kongresa, od kojih se većina održava u Dubrovniku kao što su kongres kardiologa, stomatologa, međunarodne udruge za vojno testiranje i konferencije Eurospace DASIA, a manji se dio skupova održava u Zagrebu.
