Hrvatska kongresno-incentive ponuda predstavljena na Conventi
Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu, od siječnja do prosinca 2013. godine, ostvareno je 12,43 milijuna dolazaka što predstavlja porast od 5,5 posto te 72,1 milijuna noćenja, što predstavlja porast od 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Strani su turisti ostvarili 11,17 milijuna dolazaka, što predstavlja porast od 6,1 posto i 65,65 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 4,7 posto u odnosu na 2012. godinu, dok su domaći turisti bilježili rast u dolascima od 0,2 posto te pad u noćenjima od 1,8 posto.
„Ostvarenim rezultatima u 2013. godini možemo biti izuzetno zadovoljni. Posebice vesele rezultati pred i posezone jer ukazuju na činjenicu da je turistička sezona u Hrvatskoj sve dulja te da turisti koji dolaze u Hrvatsku ostaju dulje nego do sada. Gledajući razdoblje predsezone i posezone, odnosno kada zbrojimo turističke rezultate ostvarene u prvih šest mjeseci s rezultatima ostvarenim u periodu od rujna do prosinca, dolazimo do podatka da je ostvaren rast od 4,2 posto u dolascima, odnosno 240 tisuća dolazaka više i 5 posto u noćenjima, odnosno 1,27 milijuna noćenja više nego 2012. godine u razdoblju pred i posezone. Upravo je to jedan od naših glavnih ciljeva razvoja koji je jasno definiran u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine“, ističe ministar turizma Darko Lorencin.
Direktorica Glavnog Ureda Hrvatske turističke zajednice, Meri Matešić je dodala: „Iznimno smo zadovoljni ostvarenim porastom turističkog prometa, porastom prihoda od turizma, kao i porastom novozaposlenih u turizmu, koji su rezultat i potvrda velikih napora i truda uloženih od strane svakog turističkog djelatnika u izgradnju turističke ponude, kao i promociju Hrvatske. Turizam je još jednom potvrdio svoj značaj kao gospodarski sustav koji se uspješno bori s izazovima koje otežana gospodarska situacija postavlja pred sve sudionike. U ovoj smo godini postavili izvrsne temelje za 2014. godinu koja će biti vrlo zahtjevna ali vjerujem da imamo znanja i iskustva potrebna za ispunjenje svih ciljeva koje smo zacrtali strateškim dokumentima.“
Najviše rasli Split i Zagreb
U apsolutnim brojkama najviše dolazaka i noćenja ostvareno je na području Istre, gdje bilježimo porast dolazaka od 1 posto (ukupno 3,123 milijuna) te noćenja od 0,3% (ukupno 22,047 milijuna), dok su najveći porasti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu.
Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 2,180 milijuna dolazaka, što je 10 posto više i 12,847 milijuna noćenja što je 8,5 posto više nego prošle godine. Na Kvarneru se bilježi 2,278 milijuna dolazaka, što predstavlja rast od 1,8 posto i 12,634 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 2,6 posto u odnosu na prošlu godinu. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 1,296 milijuna dolazaka, odnosno 9 posto više i 6,245 milijuna noćenja, što predstavlja porast od 7 posto u odnosu na prošlu godinu. U Gradu Zagrebu ostvareno je 808 tisuća dolazaka, što je 15,4 posto više i 1,393 milijun noćenja, što je 12,1 posto više u odnosu na 2012. godinu.
Rast u dolascima i noćenjima bilježimo i u Zadarskoj županiji, gdje je ostvaren rast od 6,9 posto (1,363 milijuna) dolazaka te 4,4 posto (9,625 milijuna) noćenja, zatim u Šibensko-kninskoj županiji gdje je ostvaren rast od 7 posto dolazaka (823 tisuće dolazaka) i 7 posto noćenja (5,373 milijuna) te u Ličko-senjskoj županiji gdje je ostvaren rast od 5 posto dolazaka (489 tisuća) te 7 posto noćenja (1,940 milijuna).
Prema kriteriju ostvarenog udjela u noćenjima, u 2013. godini, najjača emitivna tržišta čine: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Nizozemska, Slovačka, Velika Britanija i Mađarska.
U prosincu domaći turisti ostvarili 11 posto više dolazaka i 24 posto više noćenja, u Zadarskoj županiji rast od 150 posto u noćenjima!
Turistički promet u prosincu
Prema podacima sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu za prosinac 2013. godine, ostvaren je rast u dolascima za 9,2 posto te u noćenjima za 11,3 posto u odnosu na prosinac 2012. godine. Tako kumulativni podaci za mjesec prosinac govore o 132.844 ostvarenih dolazaka i 355.766 ostvarenih noćenja turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu. U navedenom razdoblju, strani su turisti ostvarili porast od 8 posto u dolascima (83.631 dolazaka) i porast od 5 posto u noćenjima (221.803 noćenja). Domaći turisti u prosincu bilježe rast u dolascima za 11,2 posto (49.213 dolazaka) te rast od čak 23,6 posto u noćenjima (133.963 noćenja).
U prosincu 2013. godine, u Zadarskoj županiji ostvareno je 7.070 dolazaka što je 9,4 posto više, ali i 42.256 noćenja što predstavlja rast od čak 150 posto u odnosu na prosinac 2012. godine. U Istri je ostvareno 23.531 dolazaka što predstavlja rast od 7,7 posto u odnosu na prosinac 2012. godine. Istra bilježi i 77.652 noćenja što predstavlja rast u odnosu na prosinac 2012. godine od 9,1 posto. Na Kvarneru je ostvaren porast od 12,2 posto u dolascima (24.851 dolazak) i porast od 16,4 posto u noćenjima (69.299 noćenja). U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prosincu ostvareno 12.922 dolazaka što predstavlja rast od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Grad Zagreb je u prosincu ostvario 46.744 dolazaka (rast od 18,6 posto) i 83.717 noćenja (rast od 15 posto).
Županije koje bilježe pad u dolascima i noćenjima u prosincu 2013. godine su Dubrovačko-neretvanska županija, Šibensko-kninska županija i Ličko-senjska županija.
Ministar turizma Darko Lorencin zadovoljan je cijelom sezonom: „Da je turistička sezona 2013. bila uspješna pokazuju i ostali rezultati turističke sezone. Osim u dolascima i noćenjima, rast bilježimo i u prihodima od putovanja stranih turista. Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) za prvih devet mjeseci 2013., oni su iznosili 6,59 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Očekujemo da će ukupni prihodi od putovanja u 2013. godini, prvi put nakon 2008. godine, premašiti iznos od 7 milijardi eura.“
Direktorica Meri Matešić zaključila je kako predviđene aktivnosti Hrvatske turističke zajednice podrazumijevaju redefiniranje elemenata turističkog identiteta Hrvatske na temelju kojih će se izgraditi nova brending strategija, unapređenje odnosa s javnošću putem integrirane PR strategije, unapređenje online komunikacije, uspostavu PPS koncepta (pred i posezona) s ciljem poticanja turističkog prometa u razdoblju izvan vrhunca sezone: „Uz navedene aktivnosti nastavit ćemo s daljnjim razvojem proizvoda te ćemo podupirat razvoj destinacijskih menadžment organizacija i kompanija, kao i sudjelovati na sajmovima te izrađivati potrebne promotivne materijale. Kvalitetnom suradnjom svih djelatnika turističkog sektora ostvarit ćemo daljnji rast hrvatskog turizma i pozitivno djelovati i na ostale sektore hrvatskog gospodarstva.“
