Tijekom zimske sezone letenja očekuje se više od 150 jedinstvenih aviolinija
Croatia Airlines i hrvatske zračne luke pretrpjeli su 10-ak milijuna kuna štete u nepuna dva dana koliko je bio zatvoren zračni promet nad Hrvatskom zbog širenja vulkanskog pepela. Nacionalni avioprijevoznik samo je na kartama izgubio 7,5 milijuna kuna, a gubitak šest domaćih zračnih luka zbog islandskog vulkana procjenjuje se na najmanje tri milijuna kuna.
– Zračna luka Zagreb u danu gubi 400.000, a splitska i dubrovačka između 250 i 350 tisuća kuna – kazao je njezin direktor Tonči Peović. Kad se dodaju zadarska, riječka i pulska zračna luka, gubici premašuju 10 milijuna kuna.
Zrakoplovna industrija ovih dana trpi najveći udarac u povijesti. Međunarodna organizacija za civilni zračni promet procijenila je da su razmjeri gubitaka uslijed aktualne blokade zračnog prometa veći i od razdoblja poslije terorističkog napada na SAD, 11. rujna 2001. godine. Zračni je promet paraliziran, jučer je otkazano 84 posto letova u Europi, a stotine tisuća putnika ostali su prikovani za tlo. Već se sada gubici u globalnoj zrakoplovnoj industriji procjenjuju na više od milijardu dolara, a dodaju li se tome i mnoge grane koje su naslonjene na ovaj sektor, gospodarski se gubici gomilaju. Od vulkanskog kaosa korist imaju željeznice, autobusni prijevoznici i rent-a-car tvrtke, koji jedva udovoljavaju potražnji. Europski zračni prijevoz dnevno gubi 150 milijuna eura.
Dodatne štete trpe sve gospodarske grane koje koriste zračni prijevoz. U prvom redu svi koji se bave proizvodnjom ili trgovinom robe s kratkim rokom trajanja. Već prvih dana, zbog velikih gubitaka na koji do erupcije nitko nije računao, dionce takvih tvrtki na europskim burzama doživjele su težak pad. Kraj erupcije još se ne nazire i nitko ne može reći koliko će kaos u zračnom prometu potrajati. Islandska geofizičarka Bergthora Thorbjarnardottir upozorila je da je zadnja erupcija vulkana Eyjafjallajökull, prije 200 godina, trajala čak godinu dana. Ako bi se erupcije nastavile, a s njima i obustave zračnog prometa, to bi imalo nesagledive posljedice za europsko gospodarstvo. Ne smijemo ni pomisliti kakve bi to učinke imalo na hrvatski turizam.
