Očekivanja turističkih tvrtki za 2023.: Povećanje broja noćenja, ali rast troškova veći od rasta prihoda
Danas je na konferenciji za novinare predstavljeno najnovije istraživanje tvrtke Ciceron komunikacije. Istraživanje je proveo GfK - Centar za istraživanje tržišta, a 1000 ispitanika iznijelo je svoja viđenja javnih nastupa govornika koji dominiraju hrvatskim medijskim prostorom.
Čak 41 % ispitanika navodi laž, neiskrenost i obmanjivanje javnosti kao glavne zamjerke političarima i javnim osobama. U predizbornoj godini to je svakako poražavajući rezultat za politički establišment. Sljedeće što građanima smeta je loš govor političara, zatim bahatost i arogancija te svađe i podmetanja.
„Rezultati pokazuju nepovjerenje prema političarima uopće, a paralelno istraživanje po kojemu više od 50% birača ne želi izaći na izbore uklapa se u opću negativnu percepciju političara. Ako se sjetimo da je prije 2 godine Ciceron proveo istraživanje za izbor najboljeg govornika u politici i da je uvjerljivo pobijedio Ivo Sanader, jasno je da su ljudi shvatili da uvjerljiva retorika ne mora nužno biti etična te da onaj tko je savladao vještinu govorništva može lako i manipulirati masama." naglasila je Mirela Španjol Marković, direktorica Cicerona i vodeći stručnjak u Hrvatskoj na području primijenjene retorike.
„Hrvatski političari, čast iznimkama, nikako ne žele shvatiti da je politika posao kao i svaki drugi i da se za njega treba stalno školovati i usvajati nove vještine. Rezultati istraživanja su još jedno u nizu upozorenja koje im šalje hrvatska javnost nezadovoljna odnošenjem politike prema onima koji ih biraju. Ako bračna kriza nastaje jer se partneri ne znaju međusobno slušati, tada smo svjedoci jednog pravog bračnog brodoloma, budući da su hrvatski političari prestali slušati birače. I tada je moguće da ih čovjek s govornom manom mora vraćati na pravi put. Pametnome dosta!", izjavio je Krešimir Macan, direktor Manjgure i stručnjak za političku komunikaciju.
Tatjana Rajković iz GfK Croatia istakla je zanimljive regionalne razlike u doživljaju javnog govora: nepismenost i nepoznavanje pravopisa kao glavnu manu ističe čak 17 % Istrijana i Primoraca, dok loše izražavanje najmanje smeta Slavoncima, tek njih 4,2 %. Istovremeno stanovnici Sjevernog Jadrana s udjelom od 23% najviše toleriraju laž koja pak najviše ljuti skoro polovicu istočne hrvatske populacije. A da muškarci cijene dobar stas a ne samo glas potvrđuje podatak da 7,2% pripadnika jačeg spola ističe izgled kao najvažniju osobinu dobrog govornika koji je bitan za tek 1,2 % žena.
U sklopu istraživanja GfK Croatia ispitanici su proizvoljno navodili i najbolje voditeljice u elektroničkim medijima izdvojivši Barbaru Kolar, Mirjanu Rakić, Rominu Knežić, Danielu Trbović i Tatjanu Jurić kao najvještije u televizijskom zanatu.
Naručitelj istraživanja, tvrtka Ciceron komunikacije opet je uoči konferencije „Moć uvjeravanja" provela i zasebno istraživanje u poslovnoj javnosti o najboljem govorniku iz gospodarstva. Za titulu najuvjerljivijeg poslovnjaka bore se finalisti Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Nikica Gabrić (Klinika Svjetlost), Tonči Peović (Zračna luka Zagreb) i Zvonko Biljecki (Geofoto grupa). Tko je zaslužio naslov najboljeg govornika u poslovnom svijetu, odnosno najboljeg govornika među voditeljicama, Ciceron će otkriti na svečanoj dodjeli nagrada na zatvaranju konferencije „Moć uvjeravanja" koja se održava 14.04. u zagrebačkom Hypo Centru.
Drugo izdanje Međunarodne konferencije o retorici i kulturi komuniciranja „Moć uvjeravanja" predstavila je Mirela Španjol Marković, idejni začetnik projekta. Zamišljen pod geslom „Reci mi to pozitivno" ovogodišnji skup komunikacijskih stručnjaka predviđa devet predavanja, tri radionice i dva okrugla stola. Na okruglom stolu pod nazivom Originalnost u voditeljskom poslu tajne voditeljskog zanata sa sudionicima će podijeliti gosti iz elektroničkih medija i omiljena televizijska lica poput Tarika Filipovića i Daniele Trbović, a pridružit će im se i kolegice iz Srbije i Bosne i Hercegovine, dok će se na temu komunikacije u gospodarstvu održati okrugli stol Koliko možemo (i znamo) komunicirati pozitivne rezultate?
