×

Poreč

Istra

Već godinama zaredom u raznim akcijama koje provode hrvatski mediji i nacionalna Turistička zajednica, Poreču nema premca kada je riječ o prvom mjestu. Toliko nagrada i priznanja nema niti jedan hrvatski turistički grad.
Poreč
Poreč
Foto: Depositphotos / michalski78

Takvu poziciju zajedničkim snagama održavaju hotelske kuće i gradske vlasti. Lice grada svake se godine počinje šminkati posljednjih dana zime, kako bi goste dočekao uredan. U ljetnim mjesecima turisti višestruko premašuju broj stalno nastanjenih stanovnika.

A porečki turizam ne živi samo od sunca, mora i besprijekornog turističkog imagea. Ljetni gosti Poreča znaju prepoznati grad koji nije izbrisao tragove stoljeća. Oni su jasno vidljivi u potpunosti u povijesnoj jezgri grada. U najvrijednijim gradskim palačama smještene su galerije, muzeji, u mnogima ljudi stanuju kao što su i davnih stoljeća.

Mnogi naši gosti vjerojatno ne znaju da hodaju ulicama koje su nastale još u Rimsko doba. Sačuvan je dio gradskih zidina i kula, a u Peterokutnoj kuli danas je restoran, dok je u Okrugloj kuli bar. Osim Bazilike, sada je javnosti dostupna i biskupija Eufrazijane, otvorena 2000. godine kao spomenik arhitekture i crkveni muzej.

Glavni grad hrvatskog turizma ima još jedno lice - sportsko. Mnogi pojedinci, timovi i reprezentacije u različitim sportovima odabiru Poreč za kondicijske pripreme, a sportska ponuda zadovoljava i najzahtjevnije turiste rekreativce.

istra.hr

Administrativno Poreč je središte grada Poreča, jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji, u sastavu Republike Hrvatske. Područje Grada veliko je 142 km2, ima oko 12 000 stanovnika, ostala veća naselja su Tar, Vabriga, Baderna, Žbandaj, Nova Vas, Fuškulin, Dračevac, Varvari, Červar-Porat.

Poreština je nešto šire područje omeđeno rijekom Mirnom na sjeveru i Limskom kanalu na jugu. Južnije od Poreča na obali su Funtana i Vrsar. Veća mjesta u zaleđu su Višnjan, Vižinada, Sv. Lovreč i Kaštelir.

istra.hr

Klima
Porečka klima je blaga mediteranska (topla i sušna ljeta, blage i ugodne zime). Prosječna količina sunčeva sjaja iznosi 2.388 sati. Zbog dužine dana i prevage vedrina tijekom ljeta je insolacija najduža. Dnevni prosjek ljeti u istarskim kupalištima iznosi oko 10 sati. Karakteristični su vjetrovi bura (vjetar puše od sjevera k jugu, donosi vedro vrijeme), jugo (topli vjetar donosi kišu) i maestral (puše ljeti od kopna k moru).

Vegetacija

Istra je najveća zelena oaza sjevernog Jadrana. Duž obale i na otocima prevladavaju borove šume i prepoznatljiva zelena makija. Glavni predstavnici makije su crnika i planika. Šume u Istri pokrivaju 35 posto ukupne površine.

More

Temperatura mora najniža je u ožujku kada se kreće od 9,3°C do 11,1 °C, najviša u kolovozu od 23,3°C do 24,1°C. Salinitet mora prosječno iznosi od 36 do 38 promila.

istra.hr

Porečki stari grad čitav je turistička pozornica: mjesto gdje možete učiti iz spomenika prošlosti, čitati s lica kuća i s kamenih ploča kojima su popločane ulice nastala još u Rimsko doba.

Poreč, Parenzo, latinski - Parentium. U burnoj dvomilenijskoj prošlosti gradom kao da je prohujala cijela evropska povijest: Rimljani, Aquilea, Huni, Bizant, Slaveni, Avari, Ostrogoti, Langobardi, Franci, Venecija, Napoleon, Austrougarska, Italija, Jugoslavija - danas Hrvatska. Ovaj gradić-poluotok naseljen je još u doba pretpovijesti. U današnjem obliku osmislili su ga Rimljani prije dva tisućljeća, nakon što su pokorili starosjedioce Histre. Grad je najprije vojni logor, potom utvrđen grad, da bi prerastao u značajni upravni i gospodarski centar, zvan Colonia Iulia Parentium.

Do dana današnjeg Poreč je sačuvao jasan urbanistički antički raster, a dvije glavne ulice staroga grada i danas, baš kao i prije dvije tisuće godina, nose naziv Decumanus i Cardo Maximus. Tu je i veliki trg - forum, pored kojeg su ostaci Martovog i Neptunovog hrama.

Jedinstveni spomenik je Eufrazijana, ranokršćanska katedrala, ali tu su i mnogi drugi rječiti svjedoci 2.000 godina duge povijesti grada.

Povijesna jezgra Poreča je i mjesto raznolike zabave. Drevni Decumanus, glavna starogradska ulica u ljetnim je mjesecima nezaobilazno mjesto šetnje. Ako i niste ništa posebno planirali, nešto će sigurno zaokupiti pažnju: jazz u Lapidariju muzeja ili koncert ozbiljne glazbe u Bazilici, ljetni koktel na drevnom trgu Marafor, ili naprosto promatranje rijeke ljudi s kojom se mimoilazite. Kamo god se u starom gradu uputili, svako mjesto ima posebnu draž jer pulsira i davno prošlim vremenima i suvremenošću. A neke od ulica i trgova pozornica su ljetnog Street arta.

istra.hr

Eufrazijeva bazilika
Eufrazijeva bazilika, najvrjedniji kulturni spomenik Grada Poreča, sagrađena je na temeljima ranije trobrodne bazilike polovicom 6. stoljeća za vrijeme stolovanja biskupa Eufrazija, prema kojemu je i dobila ime.

Sjeverna kula
Uz zaljev Peškera, na sjeveroistočnoj strani starogradske jezgre, nalazi se Sjeverna kula podignuta u 15. stoljeću s djelomično sačuvanim obodom.

Peterokutna kula
Na početku današnje Decumanove, središnje gradske ulice, na ulazu u starogradsku jezgru podignuta polovicom 15. stoljeća u gotičkom stilu i s reljefom mletačkog lava na pročelju Peterokutna kula uz koju su do francuske okupacije bili sačuvani i dijelovi kopnenih gradskih vrata.

Kanonika
Monumentalna zgrada Kanonika, prema mišljenju mnogih najkvalitetniji primjerak romaničke izgradnje, dovršena je 1251. godine.

Srednjovjekovni bedemi
Opasan zidinama oko poluotoka, Poreč se uspješno branio od neprijatelja sve do 18. stoljeća

Istarska sabornica
Izvorno predstavlja gotičku franjevačku crkvu iz 13. stoljeća, a nalazi se između parka Jurja Dobrile i Laginjine obale. Unutrašnjost zgrade uređena je u baroknom stilu polovicom 18. stoljeća, dok se na stropu nalazi barokna štukatura s iluzionističkim freskama smještenim u medaljonima.

Marafor, forum romanum
U 1. stoljeću stanovnici Poreča dičili su se najvećim rimskim svetištem u Istri tzv. Martovim ili Velikim hramom koji je ujedno bio i najveći na Jadranu.

Kuća Dva Sveca
Mala jednokatnica izgrađena tijekom 14., odnosno 15. stoljeću u romaničkom stilu nalazi se u Ulici Sv. Maura.

Veliki Neptunov hram
Veliki hram, od kojeg su sačuvani samo fragmenti antičkog hrama posvećenog Bogu mora Neptunu, nalazi se u sjeverozapadnom dijelu grada u neposrednoj blizini Trga Marafor. Ostaci, točnije dio zida i temelja, antičkog hrama koji je, prema mišljenju povjesničara, najveći u Istri, datiraju iz 1. stoljeća.

Gotička kuća
U središnjoj gradskoj ulici, Decumanus, nalazi se gotička palača s raskošnim dvostrukim triforama izgrađena 1473. godine u stilu cvjetne gotike.

Okrugla kula
Podignuta u drugoj polovici 15. stoljeća, Okrugla kula nalazi se u neposrednoj blizini Narodnog trga. Budući da je dobro očuvana, posjetiteljima je dozvoljeno i uspinjanje na vrh, odnosno na terasu Okrugle kule.

Palača Zuccato
Na Trgu Matije Gupca, nekadašnjoj Piazzi dei signori, odnosno Gospodskom trgu, sačuvan je samo jedan niz nekadašnjih kuća među kojima se nalazi i skladna gotička i barokna palača Zuccato.

istra.hr

Kao najveći turistički centar u Hrvatskoj, Poreč raspolaže raznovrsnim smještajnim mogućnostima. Među ostalim i s desetak hotela opremljenima za kongrese, seminare i druge poslovne skupove. Uz polivalentne dvorane i sale za sastanke, predavanja i prijeme s kvalitetnom tehnikom i poslugom (simultano prevođenje, ozvučenje, dia i kino projektori, video, PC osobna računala, faks, uređaji za kopiranje, simultano prevođenje, hostese) hoteli nude i kvalitetnu ugostiteljsku uslugu (bankete, koktele, svečane večere, osvježenja u stankama).

Između i nakon poslovnih obveza brojne su mogućnosti sportsko-rekreativnog opuštanja u hotelima (bazeni, saune, fitnes i trim kabineti) i oko njih (sportske dvorane, teniska i druga igrališta, biciklistične staze), zabavni sadržaji (disko bar, kockarnica), te izletnički itinerari (Brijuni, Pula, unutrašnjost Istre, Venecija) i kulturni programi (koncerti, izložbe, muzeji).

Za kongresne grupe i programe hoteli daju posebne, povoljnije cijene.

istra.hr

Porečka riviera obiluje restoranima, a neka su naselja pravi rekorderi s restoranom na svakih petnaest stalnih stanovnika. Pritom treba napomenuti da se ovdje ljudi, osim turizmom, bave i ribolovom, što nije zanemariv podatak poklonicima hrane spravljene od plodova mora, začinjene domaćim uljem koje je sačuvalo odsjaj sunca na zelenim plodovima iz kojih je nastalo. Osim morskih, restorani će ponuditi i specijalitete istarske kontinentalne kuhinje, a sve to najbolje je popratiti bijelom malvazijom ili crvenim merlotom, odnosno teranom, redom proizvodima ovog dijela obale.

Istarski pršut
Istarski pršut je posebno sušen svinjski but i vrlo je cijenjen lokalni specijalitet. Najčešće se služi uz sir i masline ili se od njega pripremaju topla jela.

Ombolo
Ombolo se priprema od čistog mesa svinjskog kotleta mariniranjem u vinu, češnjaku i lovoru, a zajedno s istarskim kobasicama peče se na žaru. Poslužuje se s kukhanim kiselim kupusom

Istarski tartuf
Istarski tartuf je kvalitetom jedinstven i cijenjen u svijetu. Priprema se s tjesteninom, u omletu, nariban na steak ili uz divljač.

Bakalar na bijelo
Bakalar na bijelo se u Istri priprema od sušenog bakalara, koji se kuhan miješa s maslinovim uljem i češnjakon.

Šparuge
Šparuge su istarski spceijalitet. Rastu u divljini i beru se u proljeće. Pripremaju se s jajima, na maslinovom ulju i kao prilog raznim jelima.

Istarska supa
Istarska supa je osobitost istarske kuhinje. U bukaletu, obično zemljani vrč, stavi se 9 decilitara temperiranog crnog vina - terana ili borgonje. Dodamo žličicu šećera, maslinovo ulje, malo papra i popržene tople ploške kruha. U to se uroni žlica i posluži društvo koje, ukoliko želi, može piti na tradicionalni istarski prijateljski način - u krug, svi iz jednog vrča!

Ravioli, posutice, fuži ili makaroni
Ravioli, posutice, fuži ili makaroni različite su vrste tjestenine s umakom, karakteristično jelo u seoskim domaćinstvima. Domaća tjestenina najčešće se služi kao prilog umacima od kokoši, gljiva, pršuta ili vinogradskih puževa.

Orada, brancin ili švoj na žaru
Kaže se da je bijela riba iz Jadrana među najukusnijima na svijetu. Porečki ugostitelji ponudit će Vam najkvalitetnije: orade, brancine i listove (švoje) pripremljene na žaru s maslinovim uljem, češnjakomk i peršinom.

Jakovljeve kapice, dagnje ili oštrige
Porečko podmorje obiluje školjkama, ali imamo i nekoliko poznatih uzgajališta školjaka. Oštrige se jedu svježe iz mora, s par kapi llimunova soka, jakovljeve kapice zapečene sa začinima i sirom, a dagnje na buzaru. Uostalom, pustite domaćinu da Vam preporuči način pripreme.

Rakovi
Škampi su uz jastoga i rakovicu najpoznatiji jadranski rakovi. Osim na buzaru pripremaju se na žaru i na druge načine. Na Vama je da izaberete...

Plodovi mora
Ribe, lignje, školjke i rakovi u umaku s tjesteninom, na rižoto ili kao brodet delikatesna su jela porečkih restorana.

istra.hr

Možda će vas zanimati