Robert Penezić: Konferencija poput Money Motiona nedostajala je svima iz industrije i zato je postigla veliki uspjeh
Nedostatak novca za investicijsko održavanje dovelo je do stanja kakvo je danas, odgovaraju iz Zagrebačkog velesajma o derutnoj situaciji na nekadašnjem simbolu grada čiji dio paviljona propada, kao i okoliš te koji posluje s gubitkom.
– Radi održanja i izgrađivanja međunarodne konkurentnosti predložili smo svom vlasniku Zagrebačkom holdingu i Gradu Zagrebu gradnju Novog sajamskog grada – optimiziranog na manji, ali suvremeniji sajamski i kongresno-poslovni centar – otkrivaju iz ove podružnice Zagrebačkog holdinga. Konkretno su, objašnjavaju, predložili gradnju novog multifunkcionalnog paviljona, rekonstrukciju postojećih i umanjenje površine potrebne za sajmove.
Naime, Velesajam se prostire na 550 tisuća četvornih metara sa 150 tisuća kvadrata zatvorenog prostora. Prosječna je starost infrastrukture i instalacija 40 i više godina. Na Velesajmu koji ima svojstvo kulturnog dobra ne može se ništa graditi bez blagoslova niza institucija.
– Zagrebački velesajam dao je inicijativu i dobili smo potporu institucija – odgovor je iz Velesajma čija su tri paviljona u potpunosti izvan funkcije...
Prihodi oko 10 milijuna
U onima koji su u funkciji održavaju se sajmovi iako bez zarade. Godišnji prihod od sajmova, bez autoshowa, kako doznajemo, jest oko deset milijuna kuna, dok su sajamski rashodi tek nekoliko milijuna manje od toga.
