Top hrvatske destinacije za poslovna događanja - kako brzo pronaći i rezervirati idealan prostor
Međunarodna udruga za kongrese i skupove asocijacija ICCA (International Congress and Convention Association) objavila je najnovije izdanje svog izvještaja - ICCA GlobeWatch: Business Analytics – Country & City Rankings 2025, globalnog pregleda međunarodnih kongresa asocijacija. Analiza obuhvaća čak 12.438 međunarodnih i regionalnih skupova održanih tijekom 2025. godine u 162 zemlje i teritorija te 1.603 grada diljem svijeta.
Europa (53%) drži najveći udio, a slijede Azijsko-pacifička regija (22%) i Sjeverna Amerika (10%), dok Latinska Amerika (9%), Afrika (4%) i Bliski istok (2%) nastavljaju povećavati svoju prisutnost.
Značajna promjena na listi najboljih kongresnih gradova na svijetu
Na globalnoj razini među TOP 5 država nije došlo do većih pomaka. Prvo mjesto ponovno su zauzele Sjedinjene Američke Države sa 792 međunarodna skupa asocijacija, Italija (616) je zadržala visoko drugo mjesto, Njemačka (565) se zamijenila sa Španjolskom (544), a Ujedinjeno Kraljevstvo (507) je na petom mjestu.
Među gradovima je došlo do značajne promjene na vrhu. Lisabon je sa 188 međunarodnih skupova preuzeo prvo mjesto, ispred Pariza (174) i Barcelone (166), dok je prošlogodišnji svjetski lider Beč pao na četvrtu poziciju sa 159 skupova. U Top 10 još se nalaze Singapur, Prag, Kopenhagen, London, Seul i Tokio.
Ovakvi rezultati potvrđuju trend koji ICCA posebno naglašava u svom izvještaju – najuspješnije destinacije više ne privlače kongrese samo zbog kongresnih centara i hotelskih kapaciteta, nego zahvaljujući snažnim znanstvenim, medicinskim, tehnološkim i gospodarskim ekosustavima.
Ovogodišnje izdanje donosi poboljšanja osmišljena kako bi pružila kontekstualniji pogled na međunarodne aktivnosti u području skupova. Uz glavne rang-liste zemalja i gradova, izvještaj za 2025. pruža detaljne uvide organizirane po regijama, veličini sastanaka i sektoru, kombinirajući analizu podataka s geografskom perspektivom i naprednim informacijama. Posebno je zanimljivo da su medicinske znanosti, tehnologija i znanost općenito i dalje najzastupljenija područja međunarodnih skupova asocijacija, što dodatno potvrđuje povezanost kongresne industrije s razvojem gospodarstva temeljenog na znanju.
Hrvatska na 41. mjestu na svjetskoj listi zemalja
Hrvatska je na svjetskoj ljestvici za 2025. godinu zauzela 41. mjesto s 99 međunarodnih skupova asocijacija i ukupno 14 gradova na listi. Time je potvrdila status jedne od vodećih kongresnih destinacija jugoistočne Europe, dok je Slovenija pala na 47. mjesto sa 62 održana skupa. Srbija je zauzela 51. mjesto s 56 skupova, a Bosna i Hercegovina zadržala 72. mjesto s 20 međunarodnih skupova asocijacija.
Iako je riječ o vrlo respektabilnom rezultatu za zemlju veličine Hrvatske, valja podsjetiti kako ICCA statistika prikazuje samo jedan segment tržišta poslovnih događanja. U bazu ulaze isključivo skupovi međunarodnih asocijacija koji se održavaju redovito, rotiraju između najmanje tri države ili teritorija te okupljaju najmanje 50 sudionika uživo. Isto tako, za razliku od brojnih konkurentskih zemalja, nemamo jedinstven i sustavan nacionalni model praćenja svih poslovnih skupova, kongresa, konferencija, korporativnih događanja i incentive putovanja pa je vrlo teško dobiti cjelovitu sliku stvarnog obujma održanih skupova.
Najbolje plasirani hrvatski grad ponovno je Zagreb. Hrvatska metropola zauzela je 87. mjesto na svjetskoj ljestvici s 33 međunarodna skupa asocijacija te dijeli poziciju s gradovima poput Leuvena, Manchestera, Tallinna i Utrechta.
Dubrovnik je zauzeo 116. mjesto u svijetu s 23 međunarodna kongresa, dok je Split sa 16 skupova rangiran među prvih stotinu europskih kongresnih gradova. Na ljestvici su još Zadar sa šest, Cavtat, Rijeka, Šibenik i Varaždin s tri, Opatija i Pula s dva, a Hvar, Poreč, Rovinj i Selce s po jednim održanim skupom.
Kongresni centri nove generacije - isplativa ulaganja za gradove
Osim uobičajenih ljestvica prema regiji, veličini sastanka i industriji, ovogodišnje izdanje uvelo je i novi pokazatelj: vrste lokacija (prostora). Iako je najveći postotak ispitanika u istraživanju odabrao sveučilišta (36%), a zatim hotele (28%) ICCA ističe kako su kongresni centri (27%) i dalje glavno uporište za skupove asocijacija.
„Gradovi poput Barcelone, Dubaija, Seula i Vancouvera uložili su značajna sredstva u svoje kongresne kapacitete jer je povrat ulaganja dokazan. Namjenski izgrađeni prostori privlače više skupova, dulje boravke delegata i veće ekonomske prinose u svim sektorima grada. Kongresni centar je među najproduktivnijom dugoročnom imovinom grada”, navodi se u izvještaju. Dodaje se da su programi poticaja u Saudijskoj Arabiji, Indiji, Kini i SAD-u dodijelili milijarde dolara za kongresne centre nove generacije.
Upravo zato dodatno dobiva na važnosti projekt novog kongresnog centra u Zagrebu, koji bi hrvatskoj metropoli omogućio konkurentnije pozicioniranje u segmentu velikih međunarodnih kongresa i događanja te dugoročno ojačao mogućnosti privlačenja skupova koje danas preuzimaju destinacije s većim i suvremenijim kongresnim kapacitetima.
Karta u nastavku prikazuje razmjere onoga što se trenutno odvija po pitanju izgradnje novih kongresnih centara u svijetu. Kroz 78 praćenih projekata, koji obuhvaćaju 36 zemalja i svaki naseljeni kontinent, svijet istovremeno obnavlja, proširuje i gradi, ulažući u fizičku infrastrukturu koja će ugostiti profesionalna okupljanja sljedeće generacije. "Prostori koji se danas grade i iznova osmišljavaju oblikovat će način na koji se svijet sastaje u desetljećima koja dolaze.", zaključeno je u izvještaju.
Strateška vrijednost kongresne industrije za destinacije
ICCA u svom izvještaju naglašava i kako se međunarodni kongresi danas sve više promatraju kao dugoročna investicija. Međunarodni sudionici troše višestruko više od prosječnih turista, a kvalitetno organiziran kongres može generirati nove poslovne kontakte, dodatna događanja, investicije i povratne posjete godinama nakon njegova održavanja. Slično je istaknuto i u najnovijem istraživanju Events Industry Councila o ekonomskoj vrijednosti poslovnih događanja.
Upravo zato vodeće svjetske destinacije razvijaju programe kongresnih ambasadora, jačaju suradnju sa sveučilištima i znanstvenim institucijama te kongrese uključuju u šire strategije gospodarskog razvoja.
Hrvatska na tom području ima niz uspješnih primjera, no rezultati ICCA ljestvice pokazuju i koliko još prostora postoji za daljnji rast kroz sustavnije praćenje poslovnih događanja, razvoj kongresnih kapaciteta - prvenstveno izgradnjom nacionalnog kongresnog centra u Zagrebu - jačanje kandidatura za međunarodne kongrese te općenito snažniju nacionalnu strategiju razvoja kongresne industrije.
