Renata Nevidal: Autentičan doživljaj okosnica je uspješnog eventa - gosti priče pamte puno duže od podataka

Renata Nevidal gotovo dva desetljeća djeluje u turizmu, posebno poslovnom, a njezin je profesionalni put obilježen organizacijom kongresa, konferencija i incentive programa, razvojem PCO poslovanja te snažnim fokusom na destinacijski menadžment. Kao suvlasnica i direktorica agencije Globtour Event sudjelovala je u razvoju brojnih programa i velikih međunarodnih događanja. Njena kolegica Vesna Pritchard je u intervjuu za naš portal istaknula kako je upravo Renata Nevidal, s velikom ljubavlju prema storytellingu i destinacijskom menadžmentu, udahnula dušu tom segmentu.

Po izlasku iz operative i Globtour Eventa, posvetila se novom poglavlju - agenciji Kultur Travel, kroz koju danas razvija kulturne, eno-gastro i doživljajne programe. Upravo je njezin osjećaj za priču, lokalni kontekst i autentičnost ono što povezuje ta dva profesionalna svijeta. Razgovarali smo s njom o iskustvima iz PCO operative, promjenama koje je donijela digitalizacija, potencijalu Hrvatske za razvoj autentičnih iskustava te o tome što strani gosti zapravo pamte kad posjete Hrvatsku.

Kad se danas osvrnete unatrag, koja Vas sjećanja i emocije najviše vežu uz Globtour Event i PCO dane te što Vam je tada bio najveći poticaj? Koliko je pripovijedanje o destinaciji važno u kreiranju uspješnih događanja?

Kad sam 2006. godine preuzela EVENT i pridružila se Vesni Pritchard koja je vodila Globtour Zagreb, dočekala me lijepa baza programa koju je pokrenula velika vizionarka, gospođa Višnjica Čerić - kostimirani razgled grada, Nažiganje Gornjogradskih lanterni, potraga za Gričkom vješticom i brojni drugi. S veseljem sam nastavila kreirati Vitezove na Medvedgradu, kućne koncerte i druge programe.

Jedan od najvećih izazova iz tog razdoblja bio je organizirati incentive putovanje za visoki management jedne međunarodne korporacije u Zagrebu. Bili su svugdje i vidjeli sve, a dolazili su u Zagreb. Odlučili smo inspiraciju pronaći u baštini i ponuditi autentičan doživljaj.

Smjestili smo ih u Esplanadi, gdje su imali i radni dio, dok je za osobe u pratnji kreiran poseban program koji je svaki dan uključivao različite aktivnosti. Vrhunac programa odvijao se na Gornjem gradu. Grupu je po dolasku dočekala Marija Jurić Zagorka i ispričala priču o gradu i lanternama. Pridružio se Nažigač, a uz posebnu dozvolu Gradske plinare svaki je direktor dobio priliku donijeti svjetlo na Gornji grad paleći osobno po jednu plinsku lanternu. Na putu prema palači Rauch-Oršić čekali su ih naši djelatnici kao supružnici Rauch, a unutra su nas djelatnici muzeja dočekali kao Oršići. Svi su bili u originalnim kostimima te su nam uz piće dobrodošlice ispričali priču o palači iz razdoblja njihovih života. Znali smo da regionalni direktor voli operu pa smo, u suradnji s primadonom iz HNK, priredili kućni koncert kao iznenađenje. Po završetku programa, gosti su otišli na tradicionalnu večeru i završili svoj službeni boravak u Zagrebu uživajući u autentičnom doživljaju destinacije koji ih je osvojio.

Pripovijedanje o destinaciji, kad je kvalitetno izvedeno, zaista može biti okosnica mnogih programa i svi gosti radije slušaju priče nego podatke.

Što vas veliki event nauči - i što tehnologija ne može zamijeniti

Organizacija kongresa i poslovnih događanja slovi za jedan od najstresnijih, ali i najdinamičnijih poslova. Kako iz današnje perspektive gledate na to iskustvo i koje ste ključne lekcije iz operative velikih kongresa prenijeli u svoje današnje poslovne izazove? Što se u industriji najviše promijenilo od Vaših početaka do danas?

Imali smo zaista stresnih situacija, ali kvalitetan tim, birani i provjereni dobavljači te spremnost svih da reagiraju kad je najpotrebnije osigurali su kvalitetnu izvedbu i zadovoljne klijente. Sjećam se situacije s konferencijom za 500 sudionika na trajektu Jadrolinije. Party tijekom isplovljavanja bio je izvrstan, ali digla se bura i znali smo da program u garaži, koju smo pretvorili u prostor za gala event, ne možemo početi dok ne ugasimo motore. Razmišljali smo kako to reći klijentu, no, na svu sreću, on nas je pozvao i zatražio da odgodimo početak jer je party na palubi toliko dobar da ga ne želi prekidati. Nikad više veliki event na brodu u ožujku, jer kad prođu tri marčane bure, može doći i četvrta.

Jedna od lekcija koju sam naučila na teži način jest da sve, baš sve, morate napisati, reći i ponavljati svim dobavljačima. Čak i ako ste angažirali snimatelje, vrhunsku opremu i režiju, treba naglasiti da želite i snimku, a ne samo vrhunski live event.

Kako će uskoro biti 20 godina od mojih početaka u turizmu, tako vidim da smo, prije svega, najveći iskorak napravili u tehnološkom smislu. Od faksa i Excel tablica do online sustava, aplikacija, virtualnih i hibridnih konferencija. 

Event industrija danas prolazi kroz velike promjene. Iz perspektive nekoga tko je radio i prije digitalne transformacije te danas razvija turističke proizvode i iskustva, koje su najveće razlike u očekivanjima klijenata i sudionika događanja?

Očekivanja su se promijenila. Brzina odgovora, uključenost, interaktivnost pa i gamifikacija su postale neophodne, ali jedna konstanta je nepromijenjena. Još uvijek svi traže autentičan doživljaj i iskustvo. Nekad je bilo normalno da pošaljete faks i čekate odgovor par dana, a to se danas svodi na par sati, maksimalno jedan dan. Lijepo je i što sve češće možemo društveno odgovorno poslovanje uključiti u programe koje kreiramo, kroz podršku lokalnoj zajednici direktno ili kroz suradnju s udrugama.

Nakon godina vođenja kompleksne operative u Globtour Eventu odlučili ste zakoračiti u novu, mirniju, ali kreativno bogatiju sferu i pokrenuti Kultur Travel. Kako je izgledao taj trenutak odluke - kako se rodila ideja o agenciji koja se fokusira na kulturne i doživljajne sadržaje te kreiranje autentičnih iskustava?

Moja odluka da se povučem iz operative Globtour Eventa došla je kad sam navršavala 50 godina. U agenciji smo imali izuzetno uspješan period - gotovo 60 zaposlenika u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. Odradili smo najveći incentive s 2.100 sudionika, konferencije s više od 1.000 sudionika, a svi odjeli su imali izvrsne rezultate i vrhunske timove. Vesna Pritchard i Renata Vojnić olakšale su moju odluku jer sam znala da mirno mogu otići, ostavljajući tim s najboljim menadžmentom. One su bile i stručne i potpuno posvećene vođenju agencije.

Moj zadnji radni dan bio je 31. prosinca 2019. godine. Nisam odmah planirala otvoriti drugu agenciju. Kako sam godinama aktivna i u Zajednici za kulturni turizam pri HGK, želja mi je bila prenijeti stečena znanja i iskustva. Uspjela sam odraditi edukaciju za PP Paklenica prije pandemije korona virusa, a potom je sve stalo. Tek nekoliko mjeseci kasnije prijateljica Marija Vukelić, sommelierka za vino i maslinovo ulje, potaknula me da otvorim još jednu agenciju, i to kada me pozvala na njezino prvo vinsko krstarenje. Zajedno s njom nastavila sam organizirati luksuzna vinska krstarenja na mini kruzerima, a u ponudu sam dodala i team building programe za top menadžment te programe po mjeri. Poznavanje destinacija, najboljih dobavljača i skrivenih priča olakšalo mi je kreiranje novih programa po mjeri.

Doživljaj je ono što ostaje nakon događanja

Mnogi organizatori danas traže načine kako svojim sudionicima ponuditi nešto više od klasičnog konferencijskog programa. Što po Vašem iskustvu čini neko iskustvo autentičnim i nezaboravnim?

Iskustvo treba biti vezano uz destinaciju, a idealno je ako je još i jedinstveno. Primjer su plinske lanterne na Gornjem gradu ili vitezovi na Medvedgradu. Kad Barbara Celjska, odnosno Crna kraljica, sudjeluje u borbama i pobjeđuje jer je u stvarnom životu prvakinja u mačevanju. U Splitu je to autentičan rimski program u Dioklecijanovoj palači, borbe gladijatora, Dioklecijan koji pozdravlja goste, a sve prati i hrana koja se priprema po starim receptima, za koju se začini pripremaju i 48 sati ranije. Kad uz to ponudite i autohtone vinske sorte te aktivno uključite sudionike u program, on postaje zaista nezaboravan. Imamo velik izbor kvalitetnih i zanimljivih muzeja koje bismo mogli iskoristiti kao alternativne lokacije za skupove, a možemo dodati i nove atrakcije poput Muzeja iluzija ili novootvorenog studija VR Wandia.

Kroz Kultur Travel razvijate kulturne, eno-gastro i doživljajne programe diljem Hrvatske. Kako izgleda proces osmišljavanja jedne nove ture ili iskustva - od prve ideje do konačnog proizvoda?

Sretna je okolnost što imamo izuzetno bogatu materijalnu i nematerijalnu baštinu pa barem jedan njezin dio uključujemo u sve programe. Prve vinske ture Adriatic Wine Odyssey odradili smo još 2014. u Globtour Eventu i tada smo kreirali prvu bazu vinskih kontakata, a u to smo vrijeme nudili i kontinentalne vinske ture po svim vinskim regijama.

Kod kreiranja programa obično krenem od povijesnih činjenica ili legende, pa gradim doživljaj u destinaciji koju sam istražila i upoznala. Kad smo na vinskom krstarenju, na svakom otoku nudimo hranu koju ćete teško dobiti u restoranu - pašta fažol na brujet u Visu, domaće viške i komiške pogače, cvite i sl. Tu su i autohtone sorte poput vugave, kuča i palagružonke te jedinstven doživljaj druženja s vinarima osobno, u društvu sommeliera za vino i maslinovo ulje. Dodamo često i priču o Muzeju Falkuše.

Pratimo i trendove pa imamo elemente wellnessa i wellbeinga - disanje i lagano vježbanje prije doručka, masaže za opuštanje tijekom programa. Trudimo se na brodu nuditi proizvode malih lokalnih proizvođača. Pašman Libre aceto balsamico s Pašmana, Mandarinet marmelade iz Opuzena, kolači iz Škatule na Korčuli i sladoled Crocantino, samo su neki od proizvoda. Uključujemo i proizvođače gina, čokolade i sve one koji na otocima svojim proizvodima dodaju vrijednost. Posebno me veseli kad naručim Starogradske paprenjake koji se rade po receptu starom 300 godina ili kad grupu odvedemo na lokalitete koji su UNESCO-ova baština.

Hrvatsko vino još uvijek nije dovoljno integrirano u poslovne programe

Hrvatska ima nevjerojatne autohtone vinske sorte i strastvene vinare, no gdje vidite najveće neiskorištene prilike, a gdje nedostatke u našoj trenutačnoj eno-gastro ponudi? Kako hotelijeri i organizatori događanja mogu bolje integrirati tu priču u svoje programe?

Slavonija i Baranja imaju predivne vinograde, vina i vinarije, no nedostatak odgovarajuće infrastrukture, primjerice brzih vlakova, otežava njihovo uključivanje u incentive programe. Izgradnjom novih kapaciteta hotela i dvorana vidim pomak jednog dijela događanja bliže vinskim regijama. Dok čekamo realizaciju bolje prometne mreže, hoteli bi mogli poraditi na tome da uvrste izbor autohtonih vina na vinske liste, organizirati vođene prezentacije vina kroz vinske radionice koje mogu biti dodatni sadržaj na događanjima i barem djelomično adresirati ovo pitanje. Važno je biranje domaćih, autohtonih vina uz obroke, a uključivanje vinara osobno za VIP evente klijenti jako lijepo prihvaćaju. Sezonski se mogu uključiti i programi poput berbe, Martinja ili Vincekova.

Strani gosti često primjećuju detalje koje lokalno stanovništvo uzima zdravo za gotovo. Što Vas je tijekom godina najviše iznenadilo u njihovim interesima i percepciji Hrvatske?

Godinama sam pitala strance što misle koliko sati traje let London - Zagreb. Vrlo rijetko bi pogodili, uvijek su kretali s oko četiri sata i iznenadili bi se da smo samo dva sata i 15 minuta od Londona. Sad se sve više oduševljavaju okusima povrća i voća, jednostavnim načinom života. Tu je i sigurnost. Fascinirani su kako se djeca i dalje slobodno kreću i igraju sama.

Mene najviše veseli kad im mogu predstaviti mlade ljude u turističkim destinacijama koji biraju vinogradarstvo i teži način života, čuvajući obiteljsku tradiciju i otočki način života. Oni se educiraju i podižu obiteljske vinarije na višu razinu te prepoznaju važnost suradnje s turistima.

Hrvatska posljednjih godina sve više ulaže u razvoj iskustava i doživljaja. Gdje vidite najveće neiskorištene prilike za povezivanje turističkog i poslovnog segmenta te stvaranje dodatne vrijednosti za kongresne i incentive goste?

Razvoj kvalitetne kongresne infrastrukture je preduvjet. Mi smo premala destinacija za velike kongrese i skupove, ali vrlo kvalitetno možemo organizirati manje skupove i tako produžiti sezonu u turističkim destinacijama. Spajanje radnog i odmorišnog programa, odnosno "bleisure" već je dugo popularno, a sada, kad se događanja organiziraju kroz tjedan još je jednostavnije dodati turistički program prije ili poslije. Dobrom infrastrukturom možemo povezati kongresne destinacije s atraktivnim turističkim mjestima. Veliki sam optimist i nadam se da ću vidjeti povratak željeznice u novom ruhu, no dok se to ne dogodi, imamo avionski prijevoz i kvalitetne ceste.

U Globtour Eventu smo godinama nudili program „Kava u Dubrovniku“ za post-turu u jednom danu - avionom do Dubrovnika, razgled, ručak ili kava i povratak u Zagreb. Bio je to izvrstan način povezivanja destinacija.

Kad biste mogli organizirati savršeno jednodnevno iskustvo u Hrvatskoj za grupu od deset međunarodnih gostiju, bez ograničenja budžeta, kamo biste ih odveli i što bi morali doživjeti da bi istinski razumjeli Hrvatsku?

Sletjeli bi u Zagreb, kratki predah i osvježenje u Esplanadi, podijelili bismo ih u dvije grupe i odvezli helikopterom do Plitvica. Potom bi stali na Velebitu, gdje bismo poslužili ručak od domaćih specijaliteta i uživali u pogledu na otoke. Odletjeli bismo na Hvar, u polja lavande, kušali hvarsku gregadu i vina, odletjeli preko delte Neretve u Dubrovnik na desert i let za povratak.

Teško je staviti u jednodnevni program sve što bi trebali vidjeti i doživjeti. Idealno bi ih bilo podijeliti u pet grupa po dvije osobe i poslati na razne strane s ekipama koje bi sve snimile. Navečer bi svi prezentirali što su vidjeli, radili i kušali.

Evo i jednog primjera iz prakse koji je oduševio gosta na inspekcijskom putovanju. Imali smo VIP gosta vrlo kratko u posjeti. Doletio je u Zagreb, prespavao u Esplanadi, odveli smo ga na Brijune, stali u Lovranu da se osvježi na putu za Split, nakon sastanka razgledali Dioklecijanovu palaču, preko delte Neretve otputovali do Dubrovnika, gdje je imao sastanak i večeru, a dan je završio noćnim razgledom grada. Iz Dubrovnika je odletio dalje. Cijelim putem komentirao je raznolikost, prirodne ljepote, kulturnu baštinu, otoke, mogućnost jedrenja cijelu godinu bez razmišljanja o plimi i oseci.

Možda upravo u tome leži bit pristupa destinaciji - Hrvatsku ne treba samo pokazati gostu, već mu dati priliku da je doživi, ispriča i ponese sa sobom.