Studija slučaja: Kako je Split ugostio svjetske stručnjake na simpoziju AI Powered Medicine
Jeste li i vi čuli da je „ovo ljeto bilo najhladnije u sljedećih 40 godina“? Ta izjava osobno me prilično zatekla. Nakon što su temperature napokon pale, svi smo još uvijek pomalo u šoku od ovako dugog toplog ljeta. Utjecaj klimatskih promjena osjeti se u svim područjima našeg života i utječe na njegovu kvalitetu - od zdravlja, prehrane, važnosti pitke vode, infrastrukture, cijena energenata i sl. No, jednako tako postaje i sve važnije pitanje u kongresno-incentive i event industriji.
Godinama se razgovor o klimatskim promjenama u industriji poslovnih događanja uglavnom vodio kroz održivost – smanjenje otpada, recikliranje, ugljični otisak, jednokratnu plastiku i dugoročne ESG ciljeve. Sve su to i dalje važne teme no, posljednjih godina klimatske promjene dobivaju vrlo konkretnu dimenziju: što se događa kad temperatura na dan kongresa prijeđe 35 ili 40 °C, kad zbog požara nije moguće organizirati outdoor program ili kad infrastruktura jednostavno više ne može pratiti ekstremne vremenske uvjete?
Za MICE industriju to znači da „plan B za kišu“ više nije dovoljan. Vremenske prilike postaju dio risk managementa, odabira destinacije, budžetiranja i iskustva sudionika.
Od kišnog plana do ekstremnih klimatskih uvjeta
Organizatori događanja oduvijek su računali na vremenske rizike. Postojao je rezervni prostor za outdoor večeru, šator za kišu ili dodatni dan za montažu. No, problem je u tome što ekstremni vremenski uvjeti sve češće nisu iznimka, već faktor koji treba uzeti u obzir već prilikom prvog razgovora s klijentom.
Primjer naveden u članku portala M&IT Magazine - veliki međunarodni kongres u organizaciji PCO-a Kene Group, koji se održao u francuskom Lilleu u lipnju 2026. - pokazao je koliko toplinski val može utjecati na događanje velikih razmjera. Na kongresu s više od 6.000 sudionika temperature su se približile 40 °C, a organizatori su se suočili s ograničenim kapacitetima klimatizacije u hotelima, restoranima i javnim prostorima, opterećenjem rashladnih sustava i problemima s opskrbom električnom energijom. Povećana je bila i potražnja za vodom, dok je povezano sportsko događanje na otvorenom moralo biti otkazano zbog zdravstvenih rizika.
Ne mora se raditi samo o tako velikom događanju. U „maloj“ Hrvatskoj s manjim kongresima može se dogoditi vrlo slično. Primjer je znanstveni simpozij održan početkom srpnja u Splitu, gdje je predstavnica PCO-a kao važnu lekciju istaknula kako bi „kod budućih ljetnih događanja dodatnu pažnju posvetila većoj dostupnosti pitke vode tijekom cijelog programa“.
Pouka nije da treba odustati od ljetnih događanja, već da klimatsku otpornost treba planirati jednako ozbiljno kao sigurnost, dostupnost ili tehničku produkciju. Za organizatora to može značiti rezervni indoor prostor, fleksibilan raspored, mogućnost brzog premještanja aktivnosti, dodatne zone hlada, dovoljne količine vode, prilagodbu cateringa, kvalitetnu ventilaciju i klimatizaciju te jasne protokole za ekstremne temperature.
Venue više nije samo prostor, važna je otpornost cijelog sustava
Kongresni centar može savršeno funkcionirati no, iskustvo sudionika bit će loše ako u hotelu ne mogu kvalitetno spavati zbog vrućine, ako je transfer do večernjeg programa neugodan ili ako je outdoor networking organiziran bez dovoljno hlada i mogućnosti osvježenja.
Zato će se pri izboru venuea i destinacije sve češće postavljati vrlo konkretna pitanja:
Poseban izazov predstavljaju povijesne zgrade i zaštićeni objekti, koji su često među najatraktivnijim europskim event prostorima. Ugradnja suvremenih sustava hlađenja u takve objekte može biti tehnički, financijski i regulatorno vrlo zahtjevna. Hrvatska, s velikim brojem povijesnih lokacija koje se koriste za evente, nije iznimka. Tu je i pitanje dotrajale i zastarjele infrastrukture za električnu energiju na nacionalnoj razini.
Istodobno, klimatska otpornost može postati i konkurentska prednost. Venue koji može dokazati da je spreman za ekstremne uvjete ima nešto vrlo konkretno za ponuditi organizatoru.
Mijenja li klima i kongresni kalendar?
U Hrvatskoj je sezonalnost turizma (od)uvijek aktualna tema, a poslovni turizam većinom je rezerviran za razdoblje pred i pos sezone. Čini se kako tu nema većeg rizika za kongresnu sezonu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina vrlo često se brojna poslovna događanja naslanjaju na glavnu turističku sezonu i organiziraju u vrijeme kada sudionici tih događanja svoj boravak mogu produžiti u ljetni odmor.
Zagreb je jedan od primjera koji u srpnju ima poprilično velik broj poslovnih događanja. No, toplinski valovi otvaraju pitanja koja prije nisu bila presudna pri planiranju gradskih događanja: koliko sudionici hodaju između hotela, venuea i večernjih lokacija, postoje li klimatizirani prostori za čekanje i registraciju te kako organizirati aktivnosti na otvorenom kada temperatura postane zdravstveni rizik.
Na obali je situacija dodatno složena zbog visokih temperatura, suše i povećanog rizika od požara. Destinacija koja organizatoru nudi atraktivan outdoor program mora istodobno moći ponuditi i kvalitetnu alternativu ako vremenski uvjeti onemoguće njegovu realizaciju.
Ako su lipanj i srpanj sve češće povezani s ekstremnim vrućinama, organizatori će možda ipak ponovno radije preferirati proljeće i ranu jesen. To dodatno stvara pritisak da se većina događanja počne koncentrirati u nekoliko „sigurnijih“ mjeseci. Travanj, svibanj, rujan i listopad mogli bi postati još traženiji, što znači još veću konkurenciju za kongresne hotele i venue, više cijene i manje dostupnih termina. Za destinacije koje tradicionalno računaju na proljetnu i jesensku kongresnu sezonu to može biti prilika, ali i izazov ako potražnja preraste postojeće kapacitete.
Klimatska otpornost postaje dio event iskustva
Za sudionika kongresa na kraju nije najvažnije koliko je venue tehnički sofisticiran, nego kako se u njemu osjećao. Je li bilo prevruće? Je li bilo dovoljno vode? Je li mogao bez problema doći do dvorane? Je li networking na terasi bio ugodan ili naporan?
Zato se pojam luksuza u event industriji postupno mijenja. U ekstremnim vremenskim uvjetima luksuz može značiti vrlo jednostavne stvari: hlad, dostupnu vodu, ugodnu temperaturu, dobru ventilaciju i mogućnost izbora.
Tehnologija pritom može pomoći – od pametnih HVAC sustava i praćenja temperature, vlage i kvalitete zraka do vremenskih prognoza, event aplikacija i pravodobnog obavještavanja sudionika o promjenama programa. No, tehnologija ne može nadomjestiti infrastrukturu koja nije spremna za nove klimatske uvjete.
Za organizatore i venue danas je zato ključno uz plan za loše vrijeme, imati i plan za klimatske uvjete u kojima će se događanje zaista održati. To znači da klimatski rizik treba ući u budžet, ugovore, odabir termina, procjenu destinacije, tehničke specifikacije, plan komunikacije i risk management. Za hrvatsku kongresnu industriju to može biti i prilika – ako se na vrijeme prilagodi i svoju otpornost pretvori u novu vrijednost za međunarodne organizatore.
